Sjedinjene Američke Države značajno su proširile svoje vojno prisustvo na Bliskom istoku kako rastu tenzije s Iranom, izvijestili su američki mediji, iako predsjednik Donald Trump kaže da se nada da upotreba sile neće biti potrebna.

Nosač aviona USS Abraham Lincoln i njegova borbena grupa ušli su u područje odgovornosti Centralne komande SAD-a u zapadnom Indijskom okeanu, čime je nosač doveden na udaljenost koja omogućava brze udare na Iran, rekli su američki zvaničnici za The New York Times, Reuters i CNN. Raspoređivanje uključuje i nekoliko razarača s navođenim projektilima, opremljenih krstarećim raketama Tomahawk.

Američki vojni zvaničnici rekli su za New York Times da bi nosač, ukoliko Bijela kuća izda naredbu, mogao započeti operacije u roku od dan ili dva. CNN je, pozivajući se na dva izvora, naveo da nova pozicija nosača omogućava bržu podršku eventualnim američkim operacijama usmjerenim protiv Irana.

Do jačanja vojnog prisustva dolazi u trenutku kada je predsjednik Trump primio obavještajne procjene prema kojima se iransko rukovodstvo suočava s najkrhkijim trenutkom još od Islamske revolucije 1979. godine, navode izvori upoznati s izvještajima koje citira New York Times. Uprkos tim procjenama, zvaničnici su istakli da još nije jasno koje bi korake administracija na kraju mogla preduzeti.

Prema američkim zvaničnicima koje citira Times, Pentagon je već poslao oko desetak dodatnih jurišnih aviona F-15E u regiju kako bi ojačao udarne kapacitete. SAD su također rasporedile dodatne sisteme protivraketne odbrane Patriot i THAAD radi zaštite američkih snaga od moguće odmazde iranskim projektilima kratkog i srednjeg dometa.

Bombarderi dugog dometa, bazirani u SAD-u, ostaju u stanju povišene pripravnosti, izvijestio je Times. Pentagon je podigao nivo pripravnosti prije otprilike dvije sedmice, nakon što je Trump zatražio opcije vojnog odgovora poslije iranskog gušenja protesta.

U javnim istupima, Trump je raspoređivanje opisao kao preventivnu mjeru. Govoreći novinarima u avionu Air Force One nakon učešća na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u Švicarskoj, rekao je da SAD imaju „armadu“ koja se kreće prema regiji, ali je naglasio da se nada da neće biti korištena.

„Imamo mnogo brodova koji idu u tom pravcu, za svaki slučaj“, rekao je Trump, prema Reutersu. „Radije ne bih volio da se išta dogodi, ali ih veoma pažljivo pratimo“, dodao je.

U drugoj izjavi, Trump je dodao: „Imamo armadu… koja ide u tom smjeru, i možda je nećemo morati koristiti.“

- Zvaničnici Pentagona pojačali konsultacije s regionalnim saveznicima

Zvaničnici Pentagona pojačali su i konsultacije s američkim saveznicima u regiji. Admiral Brad Cooper, komandant Centralne komande SAD-a, tokom vikenda je posjetio Siriju, Irak i Izrael, gdje se sastao s američkim vojnim komandantima i partnerskim snagama, navodi New York Times.

Istovremeno, Washington je signalizirao da je i dalje otvoren za dijalog. Reuters je, pozivajući se na američkog zvaničnika, u ponedjeljak izvijestio da je Washington „otvoren za razgovore“ ukoliko Teheran želi uspostaviti kontakt.

„Mislim da oni znaju uslove“, rekao je zvaničnik, upitan o mogućim uslovima razgovora s Iranom. „Svjesni su tih uslova.“

Ipak, pojavili su se znaci ograničene komunikacije. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi i specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff razmjenjuju poruke na „neformalnoj“ osnovi, prenijela je poluzvanična iranska agencija Students News Agency, prema navodima Bloomberga. Iranski ambasador u Ženevi Ali Bahreini potvrdio je kontakt između dvije strane, ali je rekao da ne postoji uspostavljen kanal komunikacije.

- Iranski zvaničnici zadržavaju prkosan ton

Iranski zvaničnici, međutim, zadržali su prkosan ton. Zamjenik predsjedavajućeg iranskog parlamenta Hamidreza Hajibabaei upozorio je da će Teheran dati „odlučan odgovor“ ukoliko SAD pokrenu napad. Iranska vlada je također u ponedjeljak saopštila da je „spremnija nego ikada“ da odgovori na bilo kakav mogući udar.

Reakcije u regiji dodatno su naglasile nestabilnost. Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar, govoreći u Kazahstanu zajedno sa svojim kolegom Yermekom Košerbajevim, iznio je viziju stabilnosti Bliskog istoka koja, prema njegovim riječima, uključuje razgradnju iranskih regionalnih saveznika.

„Iranske terorističke proxy-strukture na Bliskom istoku – Hamas u Gazi, Hezbollah u Libanu i Huti u Jemenu – moraju biti razbijene“, rekao je Saar i dodao: „Bez toga neće biti regionalne stabilnosti.“

Izrael je zadržao stanje maksimalne pripravnosti zbog straha od odmazdnih napada, izvijestili su izraelski mediji. Izraelska vojska je također potvrdila da su komandant Centralne komande SAD-a admiral Brad Cooper i načelnik Generalštaba izraelske vojske Eyal Zamir tokom Cooperove posjete Izraelu vodili opsežne razgovore o jačanju odbrambene saradnje.

Ujedinjeni Arapski Emirati nastojali su da se distanciraju od mogućeg sukoba, ponovo potvrdivši u ponedjeljak da neće dozvoliti korištenje svog zračnog prostora, teritorije ili voda za „neprijateljske vojne akcije“ protiv Irana.

U međuvremenu, lider Hezbollaha Naim Qassem upozorio je da ta, s Iranom povezana grupa, neće ostati neutralna u slučaju američko-iranske konfrontacije. „Zabrinuti smo zbog onoga što se dešava i meta smo potencijalne agresije“, rekao je Qassem. „Odlučni smo da se branimo… ali nismo neutralni.“

Ujedinjene nacije su se također oglasile, izražavajući u ponedjeljak zabrinutost zbog izvještaja o širenju američkog vojnog raspoređivanja u regiji i pozvale na uzdržanost dok tenzije nastavljaju rasti.