Nosač aviona USS Gerald R. Ford stigao je u luku na grčkom ostrvu nakon što je napustio bliskoistočne operacije protiv Irana zbog požara u odjelu za pranje rublja, ali plovilo se suočava sa širim osnovnim problemima, izvijestio je Bloomberg u utorak.

Nosač aviona stigao je u ponedjeljak u zaljev Pomorske podrške Souda na Kreti radi "održavanja i popravki nakon operacija u Crvenom moru", saopštila je u ponedjeljak američka mornarica.

Ranije ovog mjeseca, požar je izbio na nosaču u njegovom glavnom odjelu za pranje rublja, što je izazvalo veliku reakciju na kontrolu štete.

Američki zvaničnici rekli su da požar nije povezan s borbom i da je pod kontrolom, ali izvještaji kažu da je više od 600 mornara raseljeno iz svojih spavaćih soba.

Bloomberg je izvijestio da se zabrinutosti oko nosača aviona kreću od potencijalno ozbiljnih do svakodnevnih, prema novoj procjeni ureda za testiranje u Pentagonu, s mnogim problemima koji su se pojavili nakon što je započeo borbena testiranja u oktobru 2022. godine.

U izvještaju se navodi zabrinutost jer nema dovoljno trenutnih podataka o testiranju da bi se procijenila "operativna prikladnost" nosača aviona, odnosno pouzdanost nekoliko ključnih sistema, uključujući njegov sistem za lansiranje i oporavak aviona, radar, sposobnost da nastavi s radom ako ga pogodi neprijateljska vatra i liftove za premještanje oružja i municije za ratne avione iz skladišta u pilotsku palubu.

Nedavna procjena testiranja Pentagona otkrila je da, skoro deceniju nakon isporuke, još uvijek nema dovoljno podataka da bi se utvrdila "operativna efikasnost" broda u realnim borbenim uslovima.

Ključni sistemi, uključujući njegovu naprednu tehnologiju lansiranja i oporavka aviona, radar i liftove za oružje, ostaju pod lupom, s pitanjima o njihovoj pouzdanosti tokom kontinuirane ratne upotrebe.

Produženo raspoređivanje nosača aviona dodatno je opteretilo situaciju. Prvobitno raspoređen u junu 2025. godine, nosač aviona proveo je otprilike devet mjeseci na moru, znatno duže od tipičnog sedmomjesečnog raspoređivanja, s operacijama koje se protežu od Kariba, uključujući misije vezane za Venecuelu, do Bliskog istoka.

Regionalna eskalacija se nastavila otkako su SAD i Izrael pokrenuli zajedničku ofanzivu na Iran 28. februara. Iranske vlasti kažu da je od početka rata ubijeno preko 1.300 ljudi, zajedno s visokim zvaničnicima, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija i visokog zvaničnika Alija Larijanija.

Teheran je uzvratio napadima dronovima i raketama usmjerenim na Izrael, zajedno s Jordanom, Irakom i zemljama Perzijskog zaljeva koje su domaćini američkim vojnim resursima, uzrokujući žrtve i štetu na infrastrukturi, a istovremeno remeteći globalna tržišta i avijaciju.