Na parlamentarnom samitu Inicijative triju mora u Zagrebu usvojena je zajednička deklaracija usmjerena na jačanje infrastrukturne i energetske povezanosti država članica, uz snažnu podršku Ukrajini i osudu ruske agresije, dok je prvi put naglašena i važnija uloga nacionalnih parlamenata u daljnjem razvoju ove inicijative.

Na kraju parlamentarnog samita Inicijative Triju mora u zajedničkoj deklaraciji usvojeni su zaključci koji se odnose na jačanje infrastrukturne i energetske povezanosti 13 država članica, četiri pridružene članice te strateških partnera Evropske komisije, Sjedinjenih Država, Njemačke, Turske, Španije i Japana.

Inicijativa Triju mora pokrenuta je 2015. na poticaj Hrvatske i Poljske i uglavnom je bila vezana za izvršnu vlast, ovim samitom dodana je i parlamentarna dimenzija.

Nakon četiri godine, ovo je prvi parlamentarni sastanak i to na razini predsjednika parlamenta, kojim se želi ojačati i vidljivost parlamenta u Inicijativi Tri mora., kazao je u završnoj izjavi predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Odazvalo se devet predsjednika parlamenta, nekoliko potpredsjednika i predsjednika parlamentarnih odbora.

"Procijenjeno je da ovaj dio Evrope itekako postaje bitan u novim okolnostima međunarodnih odnosa i međunarodne sigurnosti. Prostor Inicijative Tri mora pokriva 31 posto teritorija EU, 26 posto populacije EU i to je najbrže rastući dio u ekonomskom smislu prostora EU-a. Za razliku od mnogih drugih inicijativa koje su pokrivale prostor od zapada prema istoku, ova inicijativa povezuje prostor juga sa sjeverom Europe", kazao je Jandroković.

Trinaest zemalja ove inicijative članica dolazi iz EU, četiri su zemlje koje su pridružene su članice koje pretendiraju u budućnosti biti članicama EU.

"Izneseni su različiti pogledi pojedinih zemalja na krize na Bliskom istoku, a kroz samu zajedničku deklaraciju, dana je snažna podrška Ukrajini i osuđena ruska agresija", izjavio je Jandroković.

Krajem aprila u Dubrovniku održat će se samit predsjednika država i vlada zemalja članica Inicijative Tri mora i pridruženih članica te biznis forum koji će okupiti velik broj poduzetnika i kompanija koje žele sudjelovati u projektima koji će se financirati i iz nacionalnih sredstava i iz sredstava EU fondova, ali i iz sredstava fonda koji je osmišljen da prati Inicijativu Tri mora. Na nadolazećem sastanku na vrhu Inicijative krajem aprila u Dubrovniku učestvovat će najviši politički nivo iz svih država.

"Hrvatska tu daje jedan značajan doprinos sa svojom energetskom infrastrukturom, od LNG terminala, naftovoda i plinovoda, autocestama, a svakako će nastojati ojačati i željezničku infrastrukturu. Hrvatska se želi snažnije pozicionirati kao zemlja koja će biti ulazna tačka za zemlje Srednje i Sjeverne Europe. Ovo je najbrže rastući dio Europske unije, pokriva gotovo jednu trećinu teritorija Evropske unije i ovdje je zaista veliki prostor i za investicije i za projekte koji će biti vrlo konkretni", rekao je Jandroković.

Inicijativa će jako utjecati na energetsku sigurnost, utjecat će na bolje prometno povezivanje zemalja članica, a u konačnici sve će to utjecati i na kvalitetu života i bolji životni standard građana država članica.