Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon izjavila je za Anadolu da sadašnji mirovni sporazum u Gazi ne oslobađa Izrael odgovornosti za ranije zločine, poručivši da nekažnjivost nije prihvatljiva i da Evropska unija mora istrajati na principu odgovornosti.

U septembru je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila planove o uvođenju sankcija ekstremističkim izraelskim ministrima i nasilnim naseljenicima, te djelomično obustavljanje odredbi trgovinskog dijela Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela.

Međutim, početkom oktobra visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas potvrdila je da su te mjere privremeno pauzirane zbog krhkog prekida vatre, ali i dalje ostaju u razmatranju.

Lideri EU okupili su se u četvrtak u Briselu kako bi razgovarali o daljim koracima prema Izraelu. Iako je za usvajanje ovih prijedloga potrebna saglasnost svih država članica, podjele po pitanju Izraela ostaju duboke.

U razgovoru za Anadolu, Fajon je naglasila važnost održavanja pritiska radi poštivanja međunarodnog prava:

„Sadašnji mirovni sporazum ne oslobađa Izrael odgovornosti za ranije prekršaje, nekažnjivost nije prihvatljiva. Moramo insistirati na odgovornosti, i to kroz sve dostupne mehanizme“, izjavila je Fajon.

- „Situacija je nestabilna i krhka“

Početkom ovog mjeseca, Izrael i Hamas postigli su prvu fazu mirovnog sporazuma o prekidu vatre u Gazi, koji se temelji na prijedlogu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ova faza obuhvata razmjenu izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika, obnovu Gaze i stvaranje novog upravljačkog mehanizma koji isključuje Hamas.

Fajon je pozdravila dugo očekivani prekid vatre i razmjenu zarobljenika, te pohvalila posredničke napore SAD-a, Egipta, Katara i Turske.

Ipak, upozorila je da je situacija i dalje „nestabilna i krhka“, pozvavši sve strane na konstruktivan pristup.

„Slovenija poziva sve strane da djeluju konstruktivno i u potpunosti poštuju prekid vatre“, rekla je.

Prema Ministarstvu zdravstva Gaze, od stupanja na snagu prekida vatre 10. oktobra, izraelske snage ubile su najmanje 80 Palestinaca, a 303 ih ranile.

Fajon je takođe istakla hitnost u osiguravanju nesmetane i sigurne isporuke humanitarne pomoći Gazi, u saradnji s agencijama UN-a:

„Gazi se mora osigurati hrana, gorivo, medicinska pomoć, skloništa i druga hitna pomoć. Izrael mora hitno otvoriti više prijelaza i omogućiti evakuaciju ranjenih“, kazala je.

- „Predložene mjere moraju ostati na stolu“

Slovenija je u junu 2024. službeno priznala Palestinu kao nezavisnu i suverenu državu, nakon jednoglasnog glasanja u parlamentu.

Fajon je ponovila podršku rješenju o dvije države, naglašavajući važnost jačanja Palestinske samouprave i njenog uključivanja u obnovu i budućnost Gaze.

Izrazila je zabrinutost zbog rasprava u Izraelu o aneksiji Zapadne obale, opisujući ih kao „izuzetno zabrinjavajuće“ i direktnu prijetnju rješenju o dvije države.

„Zbog toga smatramo da mjere koje je Evropska komisija predložila prošlog mjeseca moraju ostati na stolu“, naglasila je Fajon.

Izraelski parlament nedavno je u preliminarnom glasanju usvojio dva nacrta zakona koji predviđaju aneksiju Zapadne obale i naselja Ma’ale Adumim u okupiranom Istočnom Jerusalemu.

Oba zakona moraju proći još tri čitanja prije nego postanu zakon. Od oktobra 2023. izraelski napadi na Zapadnu obalu intenzivirali su se, pri čemu je ubijeno više od 1.056 Palestinaca, povrijeđeno 10.300, a više od 20.000 pritvoreno, prema palestinskim izvorima.