Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je u ponedjeljak da će tokom sastanka s predsjednikom Izraela Isakom Herzogom predložiti da se Sarajevska hagada vrati u Izrael, ocijenivši da je ovaj višestoljetni jevrejski rukopis postao predmet političke zloupotrebe.

"Tokom današnjeg sastanka s predsjednikom Izraela Isakom Herzogom predložiću da se Sarajevska hagada, koja je postala predmet političke zloupotrebe jevrejske kulturne baštine, vrati u Izrael", naveo je Dodik u objavi na društvenoj mreži kompanije X, sa sjedištem u SAD-u.

Prema njegovim riječima, Hagada nije i ne smije biti sredstvo političkog obračuna, već da predstavlja svjedočanstvo historije i kulture jevrejskog naroda koji je, kako je rekao, preživio progone.

Dodik je ocijenio da se korištenjem Sarajevske hagade u simboličkom kontekstu protiv Izraela vrijeđa njen historijski i kulturni značaj za Jevreje.

Posebno je kritikovao ideje o korištenju replike ovog rukopisa u svrhu prikupljanja sredstava za Gazu, ocijenivši da takva namjera predstavlja, kako je naveo, vrhunac "netrpeljivosti prema jevrejskom narodu".

Sarajevska hagada, jedan od najznačajnijih jevrejskih rukopisa na svijetu, čuva se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine i smatra se dijelom kulturne baštine BiH. Prema informacijama Zemaljskog muzeja, a na osnovu stilske analize iluminacija i minijatura s njenih stranica utvrđeno je da je knjiga nastala u srednjovjekovnoj Španiji, u oblasti nekadašnje kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barseloni oko 1350. godine.

"Prema bilješci iz same knjige, ona je nakon progona Jevreja iz Španije (1492. godine) promijenila vlasnika, ali ne znamo imena ni novih ni starih vlasnika. U bilješci nastaloj 1609. godine kaže se da knjiga ne govori protiv crkve, što je vjerovatno rezultat provjere njenog sadržaja od inkvizicije. Tokom 16. i 17. stoljeća knjiga se nalazi na prostoru sjeverne Italije, što potvrđuju dvije kratke zabilješke na njenim stranicama, a kada i pod kojim okolnostima dospijeva u Bosnu, nije poznato. Njen pouzdan trag u historiji ponovo se javlja 1894. godine kada je Zemaljski muzej otkupljuje od sarajevske sefardske porodice Koen, za sumu od 150 kruna. Iz Sarajeva je poslana na analizu u Beč, odakle je, uz određene peripetije, vraćena poslije nekoliko godina", navedeno je na web-stranici Zemaljskog muzeja BiH.