Bugarska planira održati prijevremene parlamentarne izbore 19. aprila, saopštila je u srijedu potpredsjednica Iliana Yotova, dok se zemlja priprema za još jedno glasanje nakon godina političke nestabilnosti.

Govoreći na konferenciji za novinare u Predsjedništvu, Yotova je rekla da će potpisati potrebne ukaze nakon što Andrej Gyurov, zamjenik guvernera Bugarske narodne banke, u roku od sedam dana dostavi prijedlog sastava tehničke vlade.

Ranije je Yotova formalno imenovala Gyurova za mandatara za sastav prelazne vlade, naglašavajući da će njen glavni zadatak biti organizacija „poštenih, transparentnih, dobro pripremljenih i pravilno provedenih izbora“.

„Od vas se očekuje da zaštitite svaki pojedinačni glas. Pravo glasa jedno je od najosnovnijih prava u historiji čovječanstva“, rekla je Yotova tokom ceremonije imenovanja.

Gyurov je prihvatio mandat, obećavši da će procesu pristupiti odgovorno i da će članove kabineta birati na osnovu iskustva, stručnosti i profesionalnog kredibiliteta. Istakao je da je primarna uloga tehničke vlade osigurati povjerenje javnosti u izborni proces i podstaći izlaznost birača.

U odvojenom potezu, Yotova je u utorak uložila veto na određene izmjene Izbornog zakona koje je parlament usvojio 5. februara 2026. godine, vraćajući zakon na ponovno razmatranje.

Izmjene su predviđale ograničavanje broja biračkih mjesta u zemljama izvan Evropske unije na najviše 20.

Yotova je ocijenila da bi ta odredba mogla ograničiti biračka prava bugarskih državljana koji žive u inostranstvu i dovesti u pitanje ustavni princip općeg i jednakog biračkog prava.

Naglasila je da bugarski državljani, bez obzira na mjesto prebivališta, imaju pravo na jednaka ustavna prava te da je država dužna omogućiti ostvarivanje prava glasa.

Predstojeće glasanje biće peti prijevremeni parlamentarni izbori u Bugarskoj u nešto više od tri godine, čime bi ta zemlja postala jedna od politički najnestabilnijih članica Evropske unije u tom periodu.

Od 2021. godine, fragmentirani parlamenti, neuspjeli koalicioni pregovori i duboke podjele između reformskih i antikorupcijskih stranaka, dugogodišnje dominantne stranke GERB te nacionalističkih i manjinskih političkih opcija više puta su spriječili formiranje stabilnih vlada.

Sporovi oko reforme pravosuđa, mjera za borbu protiv korupcije, energetske politike i stava Bugarske prema ratu Rusije u Ukrajini dodatno su opteretili političke saveze, što je dovelo do kratkotrajnih vlada i ponovljenih tehničkih vlada koje imenuje predsjedništvo.