Ministrica za Evropu i vanjske poslove Albanije Elisa Spiropali izrazila je duboku zabrinutost zbog današnjeg razvoja događaja u Specijalizovanim sudskim većima u Hagu, gdje je Tužilaštvo podnijelo prijedloge kazni protiv bivših vođa Oslobodilačke vojske Kosova, ističući potrebu za poštovanjem pravičnog postupka i međunarodnih standarda pravde, javlja Anadolu.

Tužioci su u ponedjeljak zatražili 45-godišnje zatvorske kazne za bivšeg predsjednika Kosova Hashima Thacija i tri bivša visoka komandanta, nakon što su započele završne riječi na njihovom suđenju za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Zahtjev je podnesen Specijaliziranom sudu za Kosovo u Hagu, gdje se Thaciju sudi zajedno s Kadrijem Veselijem, Rexhepom Selimijem i Jakupom Krasniqijem, svim bivšim visokopozicioniranim ličnostima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

Spiropali je na društvenoj mreži X, sa sjedištem u SAD-u, naglasila da pet godina pritvora bez konačne odluke i priroda optužbi pokreću pitanja proporcionalnosti, pravičnog suđenja i poštovanja ljudskih prava.

"Dužina njihovog pritvora, koja je sada prošla pet godina bez konačne odluke, i priroda podignutih optužbi pokreću ozbiljna pitanja o proporcionalnosti, standardima pravičnog postupka i poštovanju osnovnih ljudskih prava. Ova situacija sve više podstiče percepciju jednostrane strogosti u rješavanju ovog slučaja, posebno u poređenju sa načinom na koji su tretirani oni koji su odgovorni za represivni aparat srbijanskog režima", kazala je.

Čak i danas, navela je, "mnogi zločini koje su počinile srbijanske snage protiv civilnog stanovništva Kosova ostaju neriješeni i bez pune krivične odgovornosti."

"Ova razlika u ostvarivanju pravde rizikuje stvaranje osjećaja dvostrukih standarda i potkopavanje povjerenja javnosti u međunarodnu pravdu. Vjerujemo da međunarodna pravda mora biti nepristrasna, uravnotežena i zasnovana na nepobitnim dokazima, bez stvaranja percepcije selektivnog tretmana strana uključenih u sukob", navela je i dodala da "pravda koja se doživljava kao jednostrana riskira da naruši javno povjerenje i ostavi nove rane u regiji kojoj je potrebno trajno pomirenje."

Podsjetila je da je OVK bio oslobodilački pokret sa širokom međunarodnom podrškom, suočen s režimom koji je provodio sistematsko nasilje, etničko čišćenje i široko dokumentovane zločine protiv civilnog stanovništva.

"Svaki sudski proces koji se bavi pojedincima iz tog rata mora pažljivo održavati bitnu razliku između individualne krivične odgovornosti i historijskog karaktera borbe za slobodu", istakla je Spiropali.

Poručila je da međunarodna pravda mora biti nepristrasna i zasnovana na dokazima, kako bi se očuvala historijska istina, dostojanstvo boraca i stabilnost regije.

Albanija poziva na okončanje postupka u razumnom roku, uz poštovanje međunarodnih standarda pravičnog suđenja, te će nastaviti pratiti proces u skladu s vrijednostima vladavine prava i pomirenja.

"Budućnost Kosova i stabilnost regije izgrađeni su na kredibilnoj pravdi koja jača mir, a ne na percepciji nepravde", dodala je Spiropali.

Optužnica protiv Thacija podignuta je 2020. godine, a sljedećeg mjeseca je podnio ostavku na mjesto predsjednika. On i njegovi saoptuženi su u pritvoru u Hagu od njihovog prebacivanja na sud. Sva četvorica su se izjasnila da nisu krivi.

Advokati odbrane tvrde da OVK nije imao jasnu centralizovanu komandnu strukturu i tvrde da njihovi klijenti nisu vršili efektivnu kontrolu nad borcima optuženim za zloupotrebe.

Specijalizirane komore za Kosovo i pridruženo Specijalizovano tužilaštvo osnovani su 2011. godine u Hagu prema kosovskom zakonu. Sastavljen od međunarodnih sudija i tužilaca, sud istražuje i procesuira ratne zločine navodno počinjene na Kosovu između 1998. i 2000. godine.

- Rat na Kosovu i nezavisnost -

Rat na Kosovu 1998–1999. godine, koji je završio intervencijom NATO-a protiv Savezne Republike Jugoslavije, odnio je živote više od 10.000 ljudi, uglavnom etničkih Albanaca, a raseljeno je više od milion ljudi.

OVK je formiran 1990-ih s ciljem pružanja otpora jugoslovenskim snagama i postizanja nezavisnosti Kosova.

Nakon rata, OVK je raspušten, a mnogi njegovi članovi pridružili su se novoosnovanim institucijama nacionalne sigurnosti.

Kosovo je proglasilo jednostranu nezavisnost od Srbije 17. februara 2008. godine, potez koji Beograd još uvijek nije priznao.