Humanoidni roboti, nekada ograničeni na naučnu fantastiku, približavaju se svakodnevnom životu. Zagovornici ih pozdravljaju kao rješenje za nedostatak radne snage, a kritičari upozoravaju na sigurnosne, privatnost i etičke rizike, javlja Anadolu.

Analitičari predviđaju da bi milioni humanoidnih robota mogli biti integrirani u radna mjesta i domove do 2035. godine, a Morgan Stanley procjenjuje da bi se njihov broj mogao približiti milijardi do 2050. godine, otprilike jedan na svakih 10 ljudi. Globalno tržište humanoida, uključujući proizvodnju i srodne usluge, moglo bi premašiti oko četiri biliona eura (pet biliona dolara).

Pristalice tvrde da će ove inteligentne mašine pomoći u rješavanju nedostatka radne snage, brizi o starijoj populaciji i preuzeti rutinske kućne poslove. Skeptici, međutim, upozoravaju da brzo raspoređivanje robota sličnih ljudima pokreće neriješene zabrinutosti u vezi s privatnošću, sigurnošću i potencijalnom zamjenom ljudskih radnika.

Osnivač i izvršni direktor "Neura Robotics" David Reger, čija je kompanija sa sjedištem u Njemačkoj razvila prototipove humanoida, kaže da će tehnologija postati neophodna za starija društva, pružajući pouzdana rješenja za izazove u proizvodnji, zdravstvu i kućnom okruženju.

Reger je naveo da humanoidi mogu obavljati repetitivne ili rizične poslove, od nošenja smeća do upravljanja mašinama za pranje posuđa, oslobađajući ljude da provode više vremena na kreativnim ili ličnim aktivnostima.

"Uglavnom se radi o zadacima koje mi ljudi ne bismo voljeli raditi. Dakle, to znači imati više vremena za crtanje slika, kreativne stvari poput stvaranja muzike ili pisanja knjiga, novih priča. Mislim da je to ono što ljudi vole raditi", rekao je Reger.

Osnovana 2019. godine, kompanija "Neura Robotics" razvila je MiPA, kućnog asistenta, i testira svoj humanoid 4NE1, koji kombinuje percepciju od 360 stepeni s realističnim pokretima, kako za fabričku tako i za kućnu upotrebu.

Potražnja za ovim robotima brzo raste, rekao je.

- Možemo li vjerovati humanoidima -

Kako su humanoidni roboti dizajnirani da uče, prilagođavaju se pa čak i rade samostalno, pitanje da li im se može vjerovati i dalje dijeli mišljenja.

Fiktivni prikazi od Terminatora do Ex Machine podstakli su strahove javnosti da bi se mašine jednog dana mogle okrenuti protiv svojih stvaralaca.

Dok naučnici upozoravaju da takvi scenariji ostaju čvrsto u domenu naučne fantastike, etičari upozoravaju da rastuće oslanjanje na autonomne robote u osjetljivim ulogama poput sigurnosti, brige o djeci i zdravstvene zaštite postavlja stvarna pitanja odgovornosti.

Ko je odgovoran ako humanoid ne funkcioniše ispravno dok brine o starijem pacijentu ili donese lošu odluku na osjetljivom radnom mjestu? Pravni okviri za regulisanje ovih pitanja morat će se razvijati uporedo s rastom industrije.

Međutim, rukovodioci industrije odbacuju ideju da roboti mogu djelovati sa zlobom.

"Ljudi imaju dušu, pa su dobri ili loši. Imaju ciljeve poput bogaćenja, moći ili bilo čega drugog. Roboti i vještačka inteligencija to nemaju", rekao je Reger, dodajući da je njegov svakodnevni rad s robotima dodatno povećao njegovo samopouzdanje i povjerenje u humanoide.

"Vjerujem da nema loših robota", dodao je.

Ipak, kritičari primjećuju da čak i bez namjere, loše dizajnirani ili hakirani sistemi mogu uzrokovati štetu. Istraživači tvrde da bi sigurnosni standardi, zahtjevi za transparentnost, pojašnjenja o privatnosti i jasna pravila o odgovornosti trebali biti na snazi ​​prije nego što se humanoidi široko usvoje.

- Podjele u industriji -

Globalno tržište robotike doživjelo je izuzetnu ekspanziju posljednjih godina, sa značajnim razlikama u strategijama razvoja. Većina inteligentnih robota trenutno služi industrijskim i komercijalnim funkcijama, a kompanije poput Tesle i Boston Dynamicsa daju prioritet snazi, mehaničkoj izdržljivosti i mogućnostima mobilnosti.

Međutim, Realbotix sa sjedištem u Kaliforniji fokusirao se na dizajn usmjeren na čovjeka, stvarajući humanoide s realističnim izrazima lica i konverzacijskom vještačkom inteligencijom.

Njihovi roboti se prodaju za upotrebu u zabavnim centrima, muzejima, bolnicama i domovima.

"Nikada ne bih mogao zamisliti robota koji pomalo liči na usisivač kako se nosi s bolesnom osobom u bolnici ili školi. Naši roboti nisu namijenjeni za fizičke zadatke, već su više namijenjeni emocionalnim i intelektualnim zadacima", rekao je izvršni direktor Andrew Kiguel za Anadolu, napominjući njihovu upotrebu realistične silikonske kože.

Na primjer, Realbotixova humanoidna asistentica Aria, modelirana kao mlada plavuša, može prepoznati lica, interpretirati emocije i reagirati. Ona pomaže kupcima u trgovačkim centrima i radi na recepcijama hotela dok komunicira na bilo kojem jeziku.

Iako se jasno razlikuje od pravog čovjeka, programeri kažu da je napredak brz.

"U našoj sljedećoj iteraciji, moći će vas pogledati, ispričati vam vic, nasmiješiti se. Moći će analizirati ono što vide. Jeste li sretni? Jeste li tužni? Jeste li ljuti? I reagirati na vas u skladu s tim kako se osjećate", rekao je Kiguel.

- Rješavanje problema usamljenosti i brige o starijim osobama -

Kiguel zamišlja humanoide koji podržavaju preopterećene zdravstvene sisteme, posebno u njezi starijih osoba. Mogli bi podsjećati pacijente da uzimaju lijekove, upozoravati njegovatelje u hitnim slučajevima i pomoći u smanjenju usamljenosti.

"Zamislite da imate roditelja koji je u kući i nije u mogućnosti da se sam hrani. Medicinska sestra ne može biti s njima cijelo vrijeme. Postoji manjak medicinskih sestara", rekao je.

Dodao je da "roboti mogu biti tu s vama."

"Mogu razgovarati. Mogu vam pomoći da pozovete voljenu osobu. Mogu ih pozvati za medicinsku pomoć. Mogu vam biti prijatelji, a to je potrebno", kazao je.

Kiguel je napomenuo da su njihovi modeli prilagodljivi, za razliku od mnogih drugih kompanija za robotiku, što omogućava kupcima da personaliziraju izgled i kreiraju potpuno prilagođene dizajne.

"Usamljenost je globalna epidemija. Dovodi do depresije. Može dovesti do raka, moždanog udara. Ovo je pomoćni alat. Naši roboti imaju pamćenje. Sjećaju vas se. Vašeg razgovora od jučer. I mogu se programirati da postanu vaši prijatelji. To je nešto što je danas vrlo korisno u društvu", rekao je.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da društvo koje pružaju mašine ne može u potpunosti zamijeniti ljudsku interakciju. Široko rasprostranjena upotreba chatbotova pokretanih vještačkom inteligencijom već je otkrila probleme, posebno u vezi s mentalnim zdravljem.

Pojavili su se slučajevi vještačke inteligencije koja navodno potiče štetna ponašanja ili pojačava sumanute obrasce razmišljanja.

Za sada, humanoidni roboti su skupi. Cijene Realbotix robota počinju od oko 149.000 eura (175.000 dolara), prema njihovoj web-stranici.

Ipak, Morgan Stanley predviđa da bi cijene mogle pasti na oko 127.000 eura (oko 150.000 dolara) do 2028. godine, a globalno čak na oko 42.000 eura (50.000 dolara) do 2050. godine.

Zemlje s pristupom pristupačnijim kineskim lancima snabdijevanja mogle bi čak vidjeti pad cijena na skoro 13.000 eura (15.000 dolara) do 2050. godine.

Takve projekcije sugeriraju da bi humanoidi uskoro mogli preći s futurističkih prototipova na svakodnevne proizvode. Ali kako troškovi padaju, a mogućnosti napreduju, šira debata, obećanje ili opasnost, tek počinje.