Rastuća globalna ovisnost o jednoj zemlji za rijetke minerale predstavlja ozbiljan rizik za energetsku sigurnost i mogla bi izazvati međunarodne tenzije već 2026. godine, rekao je za Anadolu šef Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Fatih Birol, izvršni direktor IEA, rekao je da jedna zemlja dominira tržištem rijetkih minerala, kontrolišući između 70 i 80 posto snabdijevanja, nazivajući to neravnotežom jednog od najozbiljnijih rizika s kojima se suočava globalni energetski sistem.

"Nije ispravno ovisiti o jednoj zemlji", rekao je Birol i dodao:

"Zlatno pravilo energetske sigurnosti je diverzifikacija. Morate smanjiti rizike nabavkom nafte, prirodnog plina, rijetkih minerala i nuklearnog goriva iz što više različitih zemalja."

Mišljenja je da bi "2026. godine moglo doći do ozbiljnih tenzija između zemalja oko rijetkih minerala."

Birol je rekao da bi Turska mogla imati koristi od globalnih napora za diverzifikaciju lanaca snabdijevanja, napominjući da zemlja ima rezerve određenih rijetkih minerala i iskustvo u upravljanju složenim energetskim sektorima. Međutim, naglasio je da razvoj mora uzeti u obzir ekološke i geološke aspekte.

"Globalni napori za saradnju sa zemljama osim Kine i diverzifikaciju izvora snabdijevanja predstavljaju priliku za Tursku", rekao je.

Prema izveštaju "IEA Global Critical Minerals Outlook 2025", Kina je vodeći rafiner za 19 od 20 ključnih strateških minerala, sa prosječnim tržišnim udjelom od oko 70 posto.

Kako se globalna konkurencija intenzivira, Turska se pozicionira ne samo kao zemlja bogata resursima, već sve više i kao proizvođač minerala s dodanom vrijednošću koji su fundamentalni za ekonomiju čiste energije.

Turska nastoji postati jedan od pet najvećih svjetskih proizvođača rijetkih zemnih elemenata. Na lokaciji Beylikova u centralnoj provinciji Eskisehir, istraživanjem su identificirani ukupni resursi od 694 miliona tona, uključujući značajne naslage barita i rezervi fluorita.

Lokalitet sadrži oko 12,5 miliona tona oksida rijetkih zemnih minerala, što pokriva 10 od 17 poznatih rijetkih zemnih minerala.

Prema turskim zvaničnicima, s ovim rezervama, Beylikova je druga u svijetu, nakon kineskog rudnika Bayan Obo u unutrašnjoj Mongoliji.

Opisujući 2025. godinu kao tešku godinu za energetska tržišta, Birol je rekao da su geopolitičke tenzije sve više isprepletene s energijom, utičući na cijene i ponudu gotovo svih goriva.

"Najvažnije je da svijet prima signale da bi naredne godine mogle biti izuzetno izazovne za rijetke minerale", rekao je.

"Danas koristimo rijetke minerale u gotovo svakom sektoru naše ekonomije i u tom smislu bismo se mogli suočiti s ozbiljnim problemima s mineralima poput bakra, cinka i magnezija", dodao je.

- Tržište LNG-a ulazi u novu fazu -

Birol je napomenuo da su cijene nafte i prirodnog plina uglavnom pale u skladu s prognozama agencije, nazvavši to "dobrom viješću za zemlje uvoznice energije poput Turske".

Govoreći o prirodnom plinu (LNG), rekao je da tržište ulazi u novu fazu, podsjećajući na prognozu agencije o višku ponude do kraja 2025. godine i rekavši da cijene već padaju kako se pojavljuju novi projekti.

Očekuje se da će u narednih pet godina na tržište ući oko 300 milijardi kubnih metara nove ponude LNG-a, rekao je, dodajući: "Dugi niz godina ovo je bilo tržište prodavača. Sada postaje tržište kupaca."

Više od 70 posto novih količina LNG-a bit će prodano po fleksibilnim ugovorima, a ne po fiksnim destinacijama, jačajući poziciju zemalja uvoznica, rekao je Birol.

"Ovo su izuzetno dobre vijesti za zemlje poput Turske", napomenuo je i pojasnio:

"Ojačat će poziciju zemalja uvoznica, a ujedno su i dobre vijesti za ekonomiju, jer će cijene dodatno pasti."

- Slabe mreže prijete energetskoj tranziciji -

Birol je također ukazao na rekordni rast obnovljivih izvora energije, posebno solarne i energije vjetra, ali je upozorio da slaba mrežna infrastruktura postaje glavna prepreka energetskoj tranziciji.

Rekao je da elektrane s ukupnim kapacitetom oko pet puta većim od prošlogodišnjeg dodavanja obnovljivih izvora energije i dalje nisu u mogućnosti da se povežu na električne mreže zbog neadekvatnih sistema prenosa i distribucije.

Dodao je da je jedan od najvećih svjetskih izazova pitanje kako brzo proširiti mreže za prenos i distribuciju električne energije.

Birol je rekao da je Turska poduzela značajne korake u solarnoj i energiji vjetra, ali je naglasio da je potreban daljnji napredak s obzirom na ogroman potencijal zemlje.

"Da bismo brzo i sigurno implementirali obnovljive izvore energije, a istovremeno osigurali sigurnost električne energije, moramo ojačati postojeće mreže, izgraditi nove i hitno osigurati potrebno finansiranje", rekao je.

- COP31 u Turskoj -

Birol je također pozdravio ulogu Turske u domaćinstvu COP31 2026. godine zajedno s Australijom, u vrijeme kada klimatske promjene padaju u drugi plan političkih agendi u mnogim zemljama.

"To su vrlo dobre vijesti za Tursku", rekao je.

"To nudi još jednu priliku da se pokaže da je ova zemlja most između drugih regija i zemalja, kako u pogledu energetike, tako i klime", dodao je.

Birol je rekao da se nada da će samit dati zemljama u razvoju snažniji glas o pristupu finansiranju čiste energije i skrenuti pažnju na rastuće energetske i klimatske izazove Afrike.

"To će također biti vrijedna prilika za Tursku da svijetu pokaže koliko je osjetljiva i posvećena vlastitim klimatskim politikama", rekao je.

Katastrofe povezane s klimom postaju sve češće i teže, čak i dok politička pažnja prema klimatskim promjenama opada, rekao je Birol i zaključio:

"Nadam se da će COP31 u Turskoj pomoći da se klima vrati tamo gdje joj je mjesto, na vrh agendi lidera."