Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine od januara do septembra 2025. u poređenju s istim periodom prošle godine porasla je za 1,6 milijardi KM (1,38 milijardi eura) ili 5,60 posto, javlja Anadolu.

Izvoz je rastao 5,60 posto (porast od 686 miliona KM ili oko 592 miliona eura), dok je uvoz rastao 4,11 posto (porast od 892 miliona KM ili oko 770 miliona eura). Vanjskotrgovinski deficit porastao je na 9,65 milijardi KM, što je povećanje od 205 miliona KM.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3 posto i veća je za 1,43 posto u odnosu na prethodnu godinu, saopćeno je na prezentaciji osnovnih pokazatelja vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za period januar - septembar 2025, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima i globalne trendove.

Navedeno je da je vanjskotrgovinski deficit porastao na 9,65 milijardi KM (8,34 milijarde eura), što je povećanje od 205 miliona KM (oko 177 miliona eura.

"Posebno se izdvaja činjenica da se više od dvije trećine ukupnog izvoza plasira na zahtjevno tržište Evropske unije, što govori o rastućoj integraciji BiH u evropske ekonomske tokove", rekao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK/STK BiH) Ahmet Egrlić.

Naglasio je da uprkos rastu izvoza, struktura domaće ekonomije i dalje je opterećena dugotrajnim izazovima.

"Dominacija proizvoda niže dodane vrijednosti, nedovoljna diverzifikacija tržišta i potreba za ubrzanom modernizacijom proizvodnje ostaju ključne prepreke snažnijem izvoznom iskoraku", rekao je.

U periodu januar – septembar 2025. vrijednost izvoza iznosila je 12,94 milijardi KM (oko 11 milijardi eura), što je za 686 miliona KM (oko 592 miliona eura) više u odnosu na isti period prošle godine.

Vrijednost uvoza iznosila je 22,60 milijardi KM (oko 19,5 milijardu eura), a povećana je za 892 miliona KM (oko 770,7 miliona eura), uglavnom zbog uvoza robe široke potrošnje. Ukupan porast razmjene od 1,57 milijardi KM (1,36 milijardi eura) pokazuje jačanje intenziteta međunarodne trgovine.

"Iza ovih pozitivnih pomaka stoje duboki strukturni izazovi - uvoz i dalje značajno nadmašuje izvoz, što stvara veliki i trajni deficit, posebno izražen prema CEFTA-i, EU-u i udaljenim trećim tržištima poput Kine", istakla je stručna saradnica za makroekonomiju VTK/STKBiH Belma Alihodžić.

Navela je da "rast izvoza prema Hrvatskoj i određenim tržištima EU-a ukazuje na jačanje konkurentnosti pojedinih sektora, ali pad izvoza u najveće evropske ekonomije — Njemačku i Austriju — pokazuje osjetljivost bh. privrede na usporavanje potražnje u eurozoni".

"Da bi snažnije kapitalizirali postojeće trendove, ključno je smanjiti zavisnost od uvoza te strateški širiti izvoz na tržišta izvan EU-a, posebno SAD, Bliski istok i Tursku. Bez ovakvih iskoraka, rast će se nastaviti, ali bez suštinskog poboljšanja strukture razmjene i bez značajnijeg smanjenja deficita", dodala je Alihodžić.

U ukupnom obimu razmjene najviše učestvuje metalska industrija, dok drvna industrija tradicionalno bilježi suficit u robnoj razmjeni.

U izvozu najviše učestvuju metalska industrija sa skoro 44 posto i drvna industrija sa 21 posto, dok u uvozu pored ove dvije grane značajno utiče i agro i prehrana sa učešćem u uvozu od 18 posto.

"Energetika, elektroindustrija i automobilski sektor postaju glavni pokretači izvozne ekspanzije. U uvozu se posebno izdvaja snažan porast uvoza električne energije, dok je smanjenje uvoza naftnih derivata ublažilo rast trgovinskog deficita", naglasila je stručna saradnica za makroekonomiju pri VTK/STK BiH Amila Močević.

I dalje se najviše uvozi nafta i naftna ulja, pa je njihova vrijednost uvoza od početka godine veća od 1,6 milijardi KM (1,38 milijardi eura), što predstavlja smanjenje od 10 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Sveukupno posmatrano, trendovi robne razmjene BiH u 2025. godini ukazuju na potencijal za daljnje jačanje industrijske proizvodnje i povećanje izvozne konkurentnosti do kraja godine, uz uvjet da se nastave modernizacija i diverzifikacija domaće ekonomije.