Energetska ovisnost evropskih zemalja od Perzijskog zaljeva i dalje visoka
Grčka predvodi evropske zemlje sa 36% energetske ovisnosti od regije Zaljeva, dok eskalirajuće tenzije na Bliskom istoku prijete isporukama i utiču na velike ekonomije, uključujući Italiju, Francusku i Njemačku
Istanbul
Evropske zemlje suočavaju se s obnovljenom energetskom krizom, jer je eskalirajući sukob na Bliskom istoku zaustavio isporuke iz Perzijskog zaljeva i doveo do naglog porasta međunarodnih cijena.
Dok je Evropa tradicionalno bila manje ovisna o Zaljevu nego Azija, nabavljajući više prirodnog plina iz SAD-a i Norveške, kontinent je ostao ranjiv na globalne cjenovne šokove nakon godina nestabilnosti izazvane ratom u Ukrajini.
Holandija je predvodila evropski uvoz energije u 2024. godini sa 105 milijardi dolara (oko 93 milijarde eura), a slijede Francuska sa 73 milijarde dolara (oko 64,7 milijardi eura) i Njemačka sa 66 milijardi dolara (oko 58,5 milijardi eura), dok su se ove nacije borile da obnove industrijske baze usred slabe ekonomske proizvodnje, pokazalo je istraživanje "New York Timesa".
Velika Britanija i Španija također su zadržale značajnu izloženost s uvozom od ukupno 62 milijarde dolara (oko 55 milijardi eura), odnosno 53 milijarde dolara (oko 47 milijardi eura), dok je Italija zabilježila 50 milijardi dolara (oko 44,3 milijarde eura) u trgovini energijom.
Belgija i Poljska su se također suočile s poremećajima jer je njihov uvoz u 2024. godini dostigao 47 milijardi dolara (oko 41 milidardu eura), odnosno 28 milijardi dolara (oko 24,8 milijardi eura), što je prisililo EU da procijeni utjecaj viših troškova na inflaciju i hipotekarne stope.
Uvoz energije iz Zaljeva u Grčku i Švedsku iznosio je ukupno 19 milijardi dolara (oko 16,8 milijardi eura), odnosno 18 milijardi dolara (oko 16 milijardi eura).
Među evropskim nacijama, Grčka je imala najveći nivo ovisnosti o zemljama Zaljeva za energiju, kupujući 36% ukupnog uvoza energije iz regije Zaljeva.
Litvanija je slijedila Grčku sa 32%, Poljsku sa 30%, Srbiju sa 29%, te Bugarsku i Sloveniju sa po 23%.
Italija je imala najveći udio među glavnim evropskim ekonomijama sa 22%, dok je njen ukupni uvoz energije iznosio 50 milijardi dolara (44,3 milijarde eura) u 2024. godini.
Udio Albanije bio je 22%, Francuske 18%, Irske 14%, a Islanda 13%.
Regija Perzijskog zaljeva činila je 11% uvoza energije u Velikoj Britaniji u 2024. godini, dok je udio u Holandiji iznosio 10%.
Stopa ovisnosti Španije iznosila je 9%, Rumunije i Danske po 8%, Ukrajine, Austrije i Njemačke po 7%, dok su udjeli ostalih evropskih zemalja bili niži od 5%.
Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
