Najnoviji uporedni podaci o cijenama goriva u zemljama regiona pokazuju da su Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija i dalje među najpovoljnijim tržištima, dok se Srbija nalazi iznad regionalnog prosjeka, posebno kada je riječ o cijeni dizela.

Prosječna cijena benzina BMB 95 u Srbiji iznosi 1,54 eura po litru, što je više od regionalnog prosjeka od 1,45 eura. Najskuplji benzin plaćaju građani Albanije i Grčke, gdje cijena dostiže 1,77 eura po litru.

Najniže cijene benzina zabilježene su u Bosni i Hercegovini, gdje litar u prosjeku košta oko 1,20 eura, dok je u Sjevernoj Makedoniji oko 1,22 eura.

Kada je riječ o dizelu, Srbija se s prosječnom cijenom od 1,68 eura po litru svrstava među skuplja tržišta u regiji. Dizel u Srbiji je gotovo 17 posto skuplji nego prošle godine i znatno iznad regionalnog prosjeka od 1,44 eura.

Višu cijenu dizela od Srbije imaju samo Albanija i Grčka.

Najnižu cijenu dizela bilježi Sjeverna Makedonija, gdje litar košta oko 1,11 eura, dok je u Bosni i Hercegovini cijena oko 1,17 eura.

Za razliku od benzina i dizela, Srbija ima povoljniju poziciju kada je riječ o TNG autogasu. Cijena autogasa u Srbiji iznosi 0,79 eura po litru, što je iznad regionalnog prosjeka od 0,74 eura, ali niže nego u Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Crnoj Gori.

U Bosni i Hercegovini LPG košta oko 0,61 euro, što je među najnižim cijenama u regiji.

U Hrvatskoj benzin košta oko 1,47 eura po litru, dizel 1,40 eura, dok je cijena LPG-a 0,79 eura. U Sloveniji benzin u prosjeku iznosi 1,44 eura, dizel 1,47 eura, a LPG 0,89 eura, što je među najvišim cijenama autoplina u regionu.

Stručnjaci navode da su razlike u cijenama goriva posljedica različitih poreskih i akciznih politika, državnih regulatornih mjera, ali i kretanja cijena na svjetskom tržištu nafte.

Ove razlike direktno utiču na troškove transporta i životni standard građana širom regiona.

Cijene goriva su posljednjih sedmica u posebnom fokusu javnosti i zbog neizvjesnosti oko poslovanja Naftne industrije Srbije (NIS), koja je pod američkim sankcijama i ne može u potpunosti funkcionisati dok se ne riješi pitanje ruskog vlasništva u kompaniji.

Ovo pitanje ima direktan utjecaj na energetsku stabilnost Srbije, ali i indirektne posljedice za šire regionalno tržište.