Belgija se suočava s do sada nezabilježenim viškom krompira, a prema podacima emitera VRT, u skladištima se trenutno nalazi oko 860.000 tona neprodanog krompira.

Podaci poljoprivrednog magazina "Vilt" pokazuju da su zalihe krompira za 21 posto veće od prosjeka u posljednje tri godine, dijelom zbog širenja površina pod ovom kulturom u proteklim godinama.

"Prekomjerna ponuda događa se svakih nekoliko godina, ali ova kriza je bez presedana. Nikada nismo vidjeli ovako lošu situaciju", rekao je stručnjak za krompir Guy Depraetere za VRT.

Rast belgijske industrije pomfrita potaknuo je poljoprivrednike da sade više krompira, dok su prerađivačke kompanije povećale proizvodnju i razvile snažnije odnose s uzgajivačima.

Zbog toga su površine pod krompirom u Belgiji prošle godine dostigle rekordnih 107.000 hektara, dok su prije samo nekoliko godina iznosile oko 95.000 hektara.

Međutim, prema riječima poljoprivrednih stručnjaka, potražnja za krompirom pala je između pet i deset posto, što je dovelo do neravnoteže na tržištu.

Višak ponude doveo je i do pada cijena. Krompir koji se prodaje izvan prerađivačkih ugovora trenutno se prodaje po cijeni od oko 12,50 eura za 100 kilograma, dok je 2023. godine cijena iznosila oko 18 eura.

Prepunjena skladišta, uz činjenicu da nova žetva počinje u julu, izazivaju zabrinutost zbog mogućih finansijskih poteškoća za ratarske proizvođače.

Udruženje ABS je ranije ove godine pozvalo poljoprivrednike da smanje proizvodnju krompira za oko 20 posto.

Za sada sudbina viška krompira ostaje neizvjesna. Povećanje proizvodnje pomfrita nije rješenje, jer kompanije prerađuju samo količine koje su ugovorene.

U najboljem slučaju, krompir bi mogao biti iskorišten kao stočna hrana ili pretvoren u biogas, što donosi minimalnu finansijsku dobit.

U najgorem scenariju mogao bi biti zaoran nazad u zemlju, što nosi rizik od gljivične kontaminacije koja može oštetiti druge usjeve.