Biračka mjesta na prijevremenim izborima za predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska zatvorena su u nedjelju u 19 sati, javlja Anadolu.

Na 2.211 biračkih mjesta, pravo da glasa za novog predsjednika RS-a imalo je nešto više od 1,2 miliona građana.

Izlaznost je niska, odnosno, niža nego na prethodnim ciklusima redovnih izbora.

Centralna izborna komisija BiH saopćila je ranije da je izlaznost na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj do 15 sati iznosila 26 posto, odnosno 322.239 birača. Na Općim izborima 2022. u RS-u izlaznost do 15 sati bila je 39 posto.

Do 15 sati, Koalicija "Pod lupom" zabilježila je ukupno 24 teža oblika izbornih nepravilnosti koje se odnose na: manjak izbornog materija koji je predviđen za određeno biračko mjesto, kršenja izborne šutnje, zabranu posmatranja izbora, nezakonitu objavu rezultata ispitivanja javnog mnijenja, biračka mjesta bez spiska članova biračkih odbora, pritiske na birače, fotografisanje na biračkom mjestu, nepoštivanje procedura za izdavanje glasačkih listića i evidentiranje birača koji izlaze na glasanje.

Kandidati za čelnika entiteta bili su: Dragan Đokanović (Savez za novu politiku), Branko Blanuša (SDS- Srpska demokratska stranka), Siniša Karan (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik), Nikola Lazarević (Ekološka partija Republike Srpske) i neovisni Igor Gašević i Slavko Dragičević.

CIK BiH procjenjuje da će prijevremeni izbori za predsjednika RS-a koštati 6,46 miliona konvertivilnih maraka (oko 3,3 miliona eura).

Od ukupno 1.264.364 birača, 20.269 osoba moglo je glasati putem pošte, 258 birača u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine u Minhenu i Berlinu (Njemačka), Beču (Austrija) i Beogradu (Srbija).

CIK BiH je akreditovao 639 posmatrača. Od toga je 515 posmatrača iz nevladinih organizacija, 99 iz međunarodnih organizacija, a 25 iz političkih subjekata.

- Zašto prijevremeni izbori? -

CIK BiH je krajem augusta raspisao prijevremene izbore za predsjednika entiteta RS, nakon što je tadašnjem predsjedniku Miloradu Dodiku pravosnažnom presudom Suda BiH prestao mandat.

Dodik je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Kaznu zatvora kasnije je otkupio za 18.000 eura.

Sud ga je proglasio krivim jer je u julu 2023. odbio provoditi odluke visokog predstavnika, uključujući onu o sprečavanju stupanja na snagu entitetskog zakona kojim se osporavala primjena odluka Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud BiH je 4. novembra odbacio apelaciju advokata, koji je tražio poništenje presude i odluke CIK-a o oduzimanju mandata predsjednika RS-a.

Od 18. oktobra Ana Trišić Babić obnaša dužnost vršiteljice dužnosti predsjednice RS-a.

Mandat predsjednika RS-a izabranog na prijevremenim izborima trajat će do općih izbora u Bosni i Hercegovini, koji bi trebalo da se održe u oktobru 2026. godine.