Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio je van snage zakone entiteta Republika Srpska kojima se isključuje primjena državnih propisa iz oblasti sigurnosti i pravosuđa, javlja Anadolu.

Odlukom Ustavnog suda BiH u četvrtak su neustavnim proglašeni - Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, Odluka o mjerama i zadacima proisteklim iz neustavnih odluka i postupaka vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, koje je početkom godine usvojila Narodna skupština RS-a.

Određeno je da pomenuti entitetski zakoni prestaju važiti od dana njihovog objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“ broj 19/25.

"Analizirajući ustavnost osporenog Zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je istakao da se tim zakonom u potpunosti isključuje primjena Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, Zakona o Sudu BiH i Zakona o Tužilaštvu BiH. Istaknuto je da se na taj način de facto i de iure ukida suverenitet države Bosne i Hercegovine na jednom dijelu njene teritorije i nadležnost u oblasti pravosuđa i sigurnosti u suštini 'vraća' entitetu Republika Srpska", navodi se u obrazloženju Ustavnog suda BiH.

Sud je objasnio kako postupak "vraćanja" entitetima nadležnosti koje su prethodno uspostavljene kao nadležnost države na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine je "u isključivoj nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH".

Ustavni sud je naglasio da "unilateralnim akcijama jednog od entiteta (povlačenjem prethodno date saglasnosti, donošenjem zakona koji reguliraju istu materiju i sl.) nije moguće uspostaviti nadležnost entiteta za onu oblast u kojoj je prethodno uspostavljena nadležnost države Bosne i Hercegovine na osnovu člana III/5. Ustava Bosne i Hercegovine."

Dodaje kako je Narodna skupština RS u ovom slučaju "postupala van svojih ovlaštenja".

- Politička kriza u BiH -

Nakon izricanja prvostepene presude Suda BiH kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS-a, u februaru, počela je politička kriza u Bosni i Hercegovini.

Vladajuća koalicija u entitetskoj skupštini RS-a potom je usvojila zakone o zabrani djelovanja državnih sigurnosnih i pravosudnih institucija. Zakone je Ustavni sud BiH privremenom mjerom stavio van snage.

Tužilaštvo BiH je potom pokrenulo istragu protiv Dodika i čelnika entiteta RS za krivično djelo "napad na ustavni poredak". Sud BiH je odredio pritvor za Dodika, premijera RS-a Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, čelnika entitetske skupštine, a potom je raspisao i potjernicu.

Dodik je u međuvremenu više puta prelazio granicu Bosne i Hercegovine radi putovanja u inostranstvo, a pokušaj službenika SIPA-e da mu uruče nalog o lišavanju slobode u Istočnom Sarajevu onemogućen je uplitanjem pripadnika MUP-a RS.

Interpol je odbio raspisati potjernicu za Dodikom.