Srebrenica nije poraz žrtve, već poniženje zločinca, negiranje genocida nije drugo mišljenje, već moralno neprihvatljivo izvrtanje istine, Srebrenica mora biti univerzalna opomena, ključne su poruke s otvaranja međunarodne naučne konferencije "Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja", koja je danas počela u Sarajevu, a završit će 3. jula u Srebrenici, javlja Anadolu.

Konferenciju organizira Univerzitet u Sarajevu, a okuplja više od 40 istaknutih naučnika i istraživača s više od dvadeset prestižnih univerziteta iz BiH i inostranstva, među kojima su Yale University, Istanbul University, RMIT University, York University i Dartmouth College.

Rektor Univerziteta u Sarajevu Tarik Zaimović kazao je da Srebrenica nije samo ime grada niti statistički broj stradalih, već otvorena rana na kolektivnoj savjesti čovječanstva i simbol planiranog pokušaja uništenja jednog naroda.

"Srebrenica sigurno nije nesretni događaj, ona je očevidan rezultat jednog planiranog, institucionalnog, višegodišnjeg, usudim se reći višedecenijskog djelovanja s jasnim i nedvosmislenim političkim ciljevima uništenja jednog naroda, njegovog brisanja. Ne samo kroz genocid nad našim očevima, majkama, našim sestrama i braćom, već i brisanjima kulturnog, historijskog i vjerskog identiteta jednog naroda", poručio je Zaimović.

Dekan Fakulteta političkih nauka i predsjedavajući Organizacionog odbora konferencije Sead Turčalo istakao je da se, 30 godina nakon genocida, suočavamo s drugim, jednako organiziranim projektom, projektom negiranja i relativizacije genocida.

"Poricanje genocida nije legitimno mišljenje, već moralno neprihvatljivo izvrtanje istine", podvukao je Turčalo te dodao: "Cilj je stvoriti informacijski haos, alternativnu stvarnost u kojoj su činjenice nebitne, a međunarodno pravo postaje besmisleno. Cilj je poslati poruku svijetu da istina ne postoji, da postoji samo verzije istine, a najjača verzija pobjeđuje. Zato je naš rad ovdje, u naredna tri dana, više od akademske konferencije."

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić poručio je da je ova debata o Srebrenici od ključnog značaja za Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake, kojima je, kako je naveo, nametnut specifičan "memorijski režim" od strane međunarodnih institucija i aktera.

"Da bi se bavio Srebrenicom, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju stvorio je doslovno novi početak, historijski diskontinuitet, koji je izolovao djelić historije Bosne i Hercegovine, posebno istočne Bosne", rekao je Suljagić.

Istakao je da je fokusiranjem isključivo na datum 11. juli 1995. godine, Tribunal uspostavio narativ koji zanemaruje širi kontekst i višegodišnje događaje koji su prethodili genocidu. Prema njegovim riječima, takav pristup rezultirao je nizom institucionalnih i društvenih šutnji koje se protežu kroz ključne tačke historijske konstrukcije: u stvaranju izvora, arhiva, narativa i retroaktivnog značenja.

"Doslovno, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je Srebrenicu otkrio 11. jula 1995. Ona prije toga nije postojala, a samim time nije postojala u historiji. Ono što je proizašlo iz takvog krivičnog gonjenja jeste niz šutnji koji ulaze u određenu, u svaku historijsku produkciju, u četiri ključna trenutka. U trenutku stvaranja izvora, u trenutku stvaranja arhive, stvaranja narativa i učitavanja retroaktivnog značenja, odnosno stvaranja historije o krajnjem slučaju. Podsjetite se, razmislite o tome u kojem smo od ovih momenta mi uistinu učestvovali u pisanju i pričanju toga što nam se dogodilo", rekao je Suljagić.

Dalje je kazao kako zbog toga “ne postoji historija onog što se događalo u Srebrenici između maja 1992. i jula 1995".

"Ta bi priča uključivala i Bošnjake kao aktere vlastite sudbine, njihov otpor i njihovu žilavost. Uključivala bi i činjenicu da je Zapad, time što je nametnuo embargo na oružje mladoj bosanskoj državi, vezao ruke bošnjačkim mladićima iz ruralne Istočne Bosne koji su pružali otpor i naoružavali se uzimajući oružje od srpskih snaga, te usprkos nesagledivim nedaćama osigurali preživljavanje desetina hiljada ljudi u Srebrenici do jula 1995. Takva historija uključivala bi sagu u opsadi i izgladnjivanju, korištenju hrane ne samo kao oruđa, nego i kao oružja koje je na dnevnoj osnovi ubijalo desetine ljudi", podvukao je Suljagić.

Međunarodna naučna konferencija "Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja", održava se u okviru programa "Odgovornost za budućnost", kojim će ove godine kroz niz programa akademskog i kulturnog sadržaja, obilježiti 30 godina od genocida nad Bošnjacima u i oko Srebrenice, kao i 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao okvirnog plana za mir u Bosni i Hercegovini.

Ova dva događaja predstavljaju ključne trenutke u recentnoj historiji države Bosne i Hercegovine, a brojna pitanja za ova dva važna događaja i dalje nisu odgovorena i traže angažman naučne zajednice. Kao najstarija i najznačajnija obrazovna i naučna institucija u Bosni i Hercegovini, Univerzitet u Sarajevu ima ključnu odgovornost u promoviranju objektivnog i temeljitog naučnog istraživanja ovih događaja, s ciljem edukacije novih generacija o njihovom značaju.