Povodom 30. godišnjice vojne akcije "Oluja", u Zagrebu je u četvrtak, uz prisustvo više hiljada građana, održana svečana vojna parada, javlja Anadolu.

Ulicom grada Vukovara, od Avenije Marina Držića do Savske ceste, prodefiliralo je oko 3.500 učesnika, pripadnika Oružanih snaga RH, Ministarstva unutrašnjih poslova, civilne zaštite, vatrogasaca, gorske službe spašavanja, pravosudne policije, hrvatskih branitelja, povijesnih postrojbi te savezničkih snaga.

Vojna parada ili mimohod počeo je tačno u 17 sati, a pratilo ga je više hiljada građana duž cijele trase.

Poseban interes publike izazvao je prikaz više od 500 borbenih i neborbenih vozila, kao i letački program u kojem je učestvovalo preko 40 letjelica, među kojima i najsavremeniji višenamjenski borbeni avioni Rafale.

Na velikom ekranu putem videolinka prikazana je i plovidba hrvatske ratne mornarice, koji je predstavio sposobnosti pomorskih snaga kroz prikaz raznovrsnih brodova i plovila.

Građanima su prikazani i primjeri modernog naoružanja i tehnoloških dostignuća Hrvatske vojske, uključujući bespilotnu letjelicu Bayraktar, tenk Leopard i FPV dronove, čime je demonstrirano jačanje obrambenih sposobnosti zemlje.

Uz vojni segment, parada je popraćena i bogatim kulturno-umjetničkim programom, čime je dodatno naglašen svečani karakter događaja.

Predsjednik Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović poručio je kako "treba biti sloge i normalnosti jer slavimo pobjede, a ne mrzimo nikoga" te dodao da su mu u mimohodu najimpresivniji ljudi i "da smo zbog njih danas ovdje".

Premijer Anddrej Plenković poručio je kako je današnja vojna parada prilika da se vidi "koliko je hrvatska država snažna". Podsjetio je na povećana ulaganja u Hrvatsku vojsku posljednjih devet godina te istakao kako vjeruje da će svi biti ponosni na one koji su za Hrvatsku dali najviše.

Ministarstvo odbrane saopćilo je ranije kako mimohod nije samo vojni prikaz, već i snažna poruka jedinstva, ponosa i zahvalnosti svim generacijama koje su učestvovale u stvaranju i odbrani savremene Hrvatske.

Hrvatska vojska je u vojno-redarstvenoj operaciji "Oluja", koja je započela 4. augusta 1995. godine u 4 sata ujutro, u samo 84 sata oslobodila okupirana područja i trajno osigurala međunarodno priznate granice Republike Hrvatske, a ovom akcijom omogućena je kasnije i mirna reintegracija Hrvatskog podunavlja.

Oslobođen je okupirani prostor od Jasenovca do Dinare površine 11.400 km četvornih, više od 14 posto ukupnog državnog teritorija.

U susjednoj Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska, VRO Oluju nazivaju najvećim etničkim čišćenjem nakon Drugog svjetskog rata, a uz ovaj datum srbijansko političko vodstvo obilježava sjećanje na veliki egzodus srpskog naroda.

Prema istraživanjima hrvatskih udruga koje se bave bilježenjem svih žrtava u Domovinskom ratu, u VRO Oluja ubijeno je više od 600 civila, a spaljeno više od 22.000 kuća. Iz Hrvatske je tada izbjeglo oko 200.000 njezinih građana srpske nacionalnosti, od kojih se tek mali dio njih vratio na svoja ognjišta.

U Oluji je učestvovalo oko 200.000 hrvatskih vojnika i policajaca, 242 branitelja u akciji su poginula, dok se dva još uvijek vode kao nestali.

Prema podacima Srpskog narodnog vijeća (SNV) za vrijeme i nakon Oluje više od 200.000 Srba prognano je iz Hrvatske, te ih je ubijeno gotovo 2.000.