Srce, kao centralni motor ljudskog tijela, svakodnevno pumpa hiljade litara krvi, snabdijevajući svaki organ kiseonikom i hranljivim tvarima. Kada taj sistem radi usklađeno, organizam funkcioniše skladno, energično i vitalno, kazao je dr. Mehmet Sengul, specijalista interne medicine bolnice Medicana Sarajevo.

Na rad srca utječu brojni faktori, od načina ishrane, fizičke aktivnosti i stresnog opterećenja, do genetskih predispozicija.

Očuvanje zdravlja srca, naveo je Sengul, nije samo prevencija bolesti srca i krvnih sudova, već i ulaganje u zdravlje cijelog organizma, mozga, pluća, bubrega i ostalih vitalnih sistema.

- Pravilan ritam -

Kako bi se to postiglo potrebne su, kazao je Sengul, redovne kardiološke kontrole, praćenje krvnog pritiska i zdravih životnih navika.

"Sve to može značajno smanjiti rizik od nastanka srčanih oboljenja. Promjenom načina života i pravilnim odabirom hrane, moguće je spriječiti ili ublažiti bolesti poput koronarne arterijske bolesti, srčanog udara i poremećaja srčanog ritma", rekao je Sengul.

Na pitanje šta je, ustvari, zdravo srce, specijalista interne medicine bolnice Medicana, navodi da je to ono srce koje kuca u pravilnom ritmu.

"Pumpa krv bez napora i održava dobru prokrvljenost svih organa. Ono reaguje na promjene, kada mirujemo, usporava rad. Kada smo fizički aktivni, ubrzava kako bi osiguralo dovoljnu količinu kiseonika. Srce i krvni sudovi funkcionišu kao tim, kada su krvni sudovi elastični i prohodni, srce radi bez dodatnog opterećenja. Međutim, nezdrave navike, dugotrajan stres i neadekvatna ishrana mogu narušiti ovu ravnotežu i postepeno oštetiti sistem", kazao je Sengul.

- Kako očuvati zdravlje srca -

Najefikasniji način da spriječimo srčane bolesti jeste da na vrijeme brinemo o svom tijelu. Male promjene u svakodnevnom životu mogu napraviti ogromnu razliku.

Preporuke za zdravo srce, izdvojio je Sengul, jeste prije svega uravnotežena ishrana, gdje je potrebno birati hranu bogatu vlaknima, povrćem, voćem, ribom i maslinovim uljem.

"Osim toga, potrebno je paziti na unos soli, šećera i zasićenih masti. Redovno kretanje, najmanje pola sata brze šetnje, plivanja ili vožnja bicikla. Jedna od najvažnijih preporuka je prestanak pušenja i umjerena konzumacija alkohola, jer smanjenje štetnih navika znatno smanjuje i rizik od srčanog i moždanog udara", rekao je Sengul.

Dodao je da je održavanje zdrave tjelesne težine, odnosno gojaznost jedan od glavnih uzroka povišenog krvnog pritiska i holesterola te naglašava da su preventivni pregledi, odnosno godišnje kontrole kardiologa ključne za rano otkrivanje promjena.

- Najčešće bolesti srca -

Bolesti srca nastaju kada dođe do poremećaja u građi ili funkciji srčanog mišića, zalistaka ili krvnih sudova.

"Spadaju među vodeće uzroke smrtnosti u svijetu, ali mnoge se mogu spriječiti ili držati pod kontrolom uz zdrav način života i redovne preglede", kazao je Sengul.

Prema njegovom mišljenju najčešći oblici srčanih oboljenja su koronarna bolest srca poput suženja krvnih sudova koji snabdijevaju srce, što dovodi do bola u grudima i otežanog disanja, zatim srčani udar, srčana slabost, aritmije odnosno nepravilnosti u srčanom ritmu koji kod ljudi mogu biti ili prebrzi ili prespori ili neujednačeni.

"Također, tu je i bolest zalistaka kao i kardiomiopatije, perikarditis i bolesti aorte", zaključio je dr. Mehmet Sengul, specijalista interne medicine bolnice Medicana.