Hrvatska i Slovenija u petak su potpisale deklaraciju o vojnoj saradnji koju je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić nazvao "novim poglavljem" već odličnih odbrambenih odnosa dvije države, javlja Anadolu.

Anušić i slovenski ministar odbrane Borut Sajovic u Zagrebu su potpisali deklaraciju o saradnji vojski koja obuhvata sve ono što se može napraviti između dvije države da bi oružane snage i odbrambene industrije "bolje i kvalitetnije funkcionirale".

"Hrvatska i Slovenija kao prijateljske zemlje i NATO saveznice dijele zajedničke interese za mirom i stabilnošću u našem okruženju, posebno na jugoistoku Evrope te prepoznajemo priliku za jačanje saradnje i odbrambene industrije što će doprinijeti i gospodarskom rastu obiju zemalja", rekao je Anušić na društvenoj platformi kompanije X, sa sjedištem u SAD-u.

U tom smjeru, istakao je da su potpisali Zajedničku izjavu o vojno-tehničkoj saradnji između ministarstava odbrane Republike Hrvatske i Republike Slovenije.

"Time otvaramo novo poglavlje odnosa te dodatno osnažujemo partnerstvo s ciljem stabilnosti i sigurnosti Jugoistočne Evrope", poručio je Anušić.

Sajovic je na konferenciji za medije rekao da su se "stvari u svijetu promijenile i to zahtijeva daljnje jačanje saradnje u odbrani i svim drugim područjima".

Zagreb i Ljubljana imaju "veliku odgovornost" na Zapadnom Balkanu, posebno u očuvanju mira na Kosovu i u BiH, rekao je slovenski ministar iz redova liberalne stranke Sloboda slovenskog premijera Roberta Goloba.

Dan nakon virtualnog sastanka "koalicije voljnih", nakon kojeg je francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio da je 26 država spremno poslati svoje vojnike na ukrajinski teritorij u slučaju primirja, Anušić je ponovio da Hrvatska tamo neće slati svoje trupe.

"Niti smo spremni, niti to želimo, niti planiramo slati hrvatsku vojsku u Ukrajinu", naglasio je ministar, dodajući da će Hrvatska nastaviti snažno podržavati ratom pogođenu zemlju na druge načine.

Njegov slovenski kolega rekao je da će Slovenija slati svoje vojnike samo u sklopu eventualne misije Ujedinjenih naroda. Takve operacije trebaju potvrdu Vijeća sigurnosti, tijela u kojem pravo veta imaju Rusija i Kina.