U Mostaru je počela 2. međunarodna konferencija “Mostar 2025: Dijalog za budućnost“, kojom Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine obilježava 20. godišnjicu upisa područja Starog mosta Starog grada Mostara na Listu svjetske baštine UNESCO-a, javlja Anadolu.

Tema ovogodišnje Konferencije “Zajednička baština kao alat diplomacije“ ima za cilj promicanje dijaloga o izgradnji mira, očuvanju kulture i međunarodnoj suradnji te odavanje priznanja mostarskom putu pomirenja i njegovoj globalnoj simbolici kao mostu između kultura, religija i naroda, priopćili su organizatori.

“Svi zajedno trebamo težiti da putem dijaloga i međusobnog razumijevanja gradimo demokratska i pravednija društva. BiH je kroz svoju burnu i dugu historiju naučila da zajedničko kulturno i historijsko naslijeđe treba biti bogatstvo i temelj za povezivanje. Naša država je nastala i razvijala se na raskršću civilizacija, u njoj se i danas susreću Istok i Zapad, tradicija i modernost, različite kulture, vjere i narodi. Zajedničko naslijeđe naše države pripada svim ljudima u BiH“, kazao je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović u svojstvu pokrovitelja skupa u Mostaru.

Ističući kako se "suočavamo sa teškim izazovima ekstremizama, revizionizma historije, negiranja genocida i ratnih zločina", Bećirović je u videoporuci naglasio da kultura sjećanja i njegovanje zajedničkog naslijeđa mogu biti važni alati diplomatije u građenju trajnog mira.

“Mostar i njegov Stari most najbolji su simbol te poruke“, poručio je Bećirović.

Pozivajući na zajedničku gradnju mostova saradnje i dijaloga, Bećirović je dodao da iz Mostara šalje poruku mira i dijaloga cijeloj BiH, regiji i svijetu.

“Naši strateški ciljevi su da i formalno pristupimo Evropskoj uniji i NATO-u. Na tom putu, uz podršku naših saveznika, moramo onemogućiti ideologije i pojedince u BiH koji pokušavaju uništiti naš multikulturalizam i put u zajedničku budućnost“, poručio je.

Konferencija okuplja predstavnike institucija BiH, Hrvatske, Turske, kao i drugih država regije, Evropske unije, UNESCO-a, stručnjake za kulturnu baštinu, lidere civilnog društva i nevladine organizacije.

U svojstvu domaćina, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković istakao je da je ovo potvrda da BiH može uspješno organizirati ovako važne multilateralne skupove na visokom nivou.

“Danas u BiH imamo veliki problem odlaska mladih ljudi, možda najveći u regiji“, kazao je Konaković i dodao da su politička depresija i nesigurnost među glavnim razlozima za to.

“Odlazak se dešavao uglavnom zbog nemara i neodgovornosti političara u BiH, koji geografske, prirodne, privredne i demografske prednosti ove zemlje koriste za lična obračunavanja i bolja pozicioniranja. Takva depresivna politika nije nudila nadu mladim ljudima, zato ovakva okupljanja treba da ponude mladima baš to, da ponude spremnost da se u teškim okolnostima možemo dogovarati oko zajedničkih ciljeva. Temelj tog razgovora jeste kulturna baština, ali cilj je bolja ekonomija, stabilnija država, država prava i pravde u kojoj mladi mogu poželjeti svoju budućnost“, poručio je Konaković.

Naglasio je da BiH šalje svijetu poruku da je mir moguć i to u vremenu kada gledamo stravične slike stradanja u Gazi, Ukrajini i drugim kriznim žarištima.

“Ta priča kako mi, koji smo jučer pucali jedni na druge, danas sjedimo i govorimo o budućnosti ove zemlje, pokazuje snagu naših naroda, a nikako njenu slabost. Još jednom pozivam da, svjesni tih činjenica, ne razočaramo mlade ljude“, rekao je.

Konferencija nastavlja panelom „Zajedničko naslijeđe kao alat diplomatije“ u kojem učlestvuju Konaković, Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Mehmet Kemal Bozay, zamjenik ministra vanjskih poslova Turske, Zoran Dimitrovski, zamjenik ministra vanjskih poslova i vanjske trgovine Sjeverne Makedonije, Periša Kastratović, državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Magdalena Landry, direktorica UNESCO-ovog regionalnog biroa za nauku i kulturu u Evropi.