U nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu danas su bivši pripadnici "Zelenih beretki" i Armije RBiH obilježili 3. maj, dan kada su se 1992. godine odvijali događaji presudni za odbranu grada i države Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu.

Veterani minulog rata i odbrane Sarajeva i Bosne i Hercegovine okupljeni oko udruženja "Zelene beretke" položili su vijenac sa cvijećem kraj spomen-ploče stradalim saborcima kod mosta Drvenija u Sarajevu, u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici.

Vahid Alić, predsjednik Udruženja "Zelene beretke" općine Stari Grad, rekao je da 2. i 3. maj predstavljaju najznačajnije datume u odbrani suverene i nezavisne države Bosne i Hercegovine.

“Malo se pridaje značaju 3. maja, ali to je bitan datum. Bitan jer je JNA stala na stranu agresora i agresije”, kazao je Alić.

Dodaje kako je JNA pokazala svoje pravo lice, stala na stranu agresora te izvršila žestok napad na institucije države BiH kao i njene građane.

“Sa okolnih brda iz više pravaca izvršeno je granatiranje da bi u koordinaciji sa paravoljnim formacijama, srpskim dobrovoljcima, niškim specijalcima napustili kasarne i centra grada i krenuli u osvajanje Predsjedništva kako bi presjekli grad a paralelno s tim na aerodromu uhapšen je predsjednik Alija Izetbegović. Sve sa ciljem kako bi se međunarodnoj svjetskoj zajednici pokazalo kako nema sposobnosti vođenja novoformirane države”, poručio je Alić.

-Armija BiH bila je na pravoj strani historije

Omer Osmanović, ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo, ukazao je na važnost kulture sjećanja, kao i na činjenicu da su drugi i treći maj u tom smislu dva neodvojiva datuma.

“Jučer smo obilježili godišnjicu bitke za Predsjedništvo, danas (3. maja) je bila bitka za predsjednika”, rekao je Osmanović.

Osmanović je podvukao kako je istina samo jedna i kako je Armija Bosne i Hercegovine bila na pravoj strani historije.

“Mi smo bili historijski na pravoj strani. Na obilježavanju u Parizu (op.a. Vojna parada u Parizu povodom Dana pobjede nad fašizmom 09. maj 1995. godine) jedina oružana snaga koja je sa ovih prostora pozvana na paradu u Parizu to je bila Armija Republike Bosne i Hercegovine. Svijet je prepoznao ko su borci protiv fašizma. To je bila Armija Republike Bosne i Hercegovine, i dodat ću MUP RBiH”, zaključio je Osmanović .

- Delegacija iz entiteta RS obilježila godišnjicu

Nešto kasnije je i delegacija bh. entiteta RS obilježila godišnjicu događaja u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici.

Komemorativni skup održan je u tišini uz paljenje svijeća i polaganje cvijeća.

Izaslanik predsjedavajuće Predsjedništva BiH Boško Tomić izrazio je žaljenje što "još niko nije odgovarao za masakr nad pripadnicima ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu."

Tomić je ustvrdio da "bošnjačka strana u slučaju 'Dobrovoljačka' istinu tumači na svoj način."

- Slučaj "Dobrovoljačka"

Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, koji je zarobljen od strane JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu.

U okršaju branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, prema podacima Tužilaštva BiH, stradalo je sedam, a ranjeno 14 osoba.

U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest osoba.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka".

Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić.

O slučaju "Dobrovoljačka" stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila ”legitimna vojna meta“.

Državno tužilaštvo Bosne i Hercegovine 27. aprila 2022. godine podiglo je optužnicu protiv deset osoba zbog sumnje da su počinili ratne zločine nad pripadnicima Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu početkom maja 1992. godine.