Danas, kada obilježavamo trideset godina bilateralnih odnosa između naše dvije države, istovremeno se okrećemo ka budućnosti u kojoj će Bosna i Hercegovina postati članica Evropske unije, poručuju ministri vanjskih poslova Švedske i Bosne i Hercegovine.

Maria Malmer Stenegard i Elmedin Konaković, u zajedničkoj kolumni povodom tri decenije bilateralnih odnosa, 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i 30 godina švedskog članstva u Evropskoj uniji, poručuju kako je zajedničku historiju dvije države "obilježila solidarnost".

Švedska je aktivno učestvovala u uspostavljanju mira u Bosni i Hercegovini i od tada je ostala jedan od njenih najsnažnijih partnera. Ministri podsjećaju da su "hiljade državljana Bosne i Hercegovine, koji su izbjegli iz rata, u Švedskoj pronašli svoj novi dom".

"Danas su ovi Šveđani bosanskohercegovačkog porijekla jedna od najuspješnije integrisanih zajednica u švedskom društvu. Mnogi od njih obje zemlje smatraju svojom domovinom. Oni predstavljaju živi most između naših nacija – investiraju u Bosnu i Hercegovnu, kreiraju radna mjesta i jačaju naše ekonomske veze."

Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi na historijskoj raskrsnici, navodi se u kolumni. Ministri podsjećaju na predaju aplikacije za članstvo u EU-u 2016, odobravanje kandidatskog statusa decembru 2022, te na prijedlog Evropske komisije o otvaranju pregovora o pristupanju dvije godine kasnije.

"Ovo je bio jasan signal: Budućnost Bosne i Hercegovine je u EU-u," navode ministri. "Članstvo u EU ostaje strateški cilj i glavni vanjskopolitički prioritet Bosne i Hercegovine uprkos unutrašnjim izazovima i retorici koja rizikuje podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka zemlje."

Napredak ovisi od konkretnih poteza i za otvaranje pregovora potrebno je da zemlja ispuni uslove postavljene od EU-a.

Ministri vanjskih poslova BiH i Švedske predlažu tri prioriteta čije bi ispunjavanje dovelo do napretka Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU-u - ubrzanje napora na provođenju reformi, prije svega u jačanju pravosuđa, vladavine prava, borbe protiv korupcije i slobode medija, zatim jačanje regionalne saradnje kroz izgradnju povjerenja i dijaloga među zemljama Zapadnog Balkana, kao i mobilizaciju podrške za proširenje.

Navodi se kako je posljednje proširenje 2004. i 2013. pokazalo da su nove države članice EU-a – kao i EU u cjelini – imale koristi od ubrzanog rasta, povećanja dohotka i unaprijeđene konkurentnosti. Deset država koje su se pridružile EU-u 2004. zabilježile su rast BDP‑a po glavi stanovnika sa 59 posto od prosjeka EU-a u 2004, na 81 posto u 2022. godini.

"Također je jasno da je više od 30 godina članstva u EU-u Švedsku učinilo bogatijom i jačom zemljom, dok je Šveđanima u isto vrijeme omogućeno da slobodno rade, žive i studiraju širom Unije. Danas se dvije trećine švedskog izvoza plasira na jedinstvenom tržištu EU-a, a trgovinski sporazumi EU-a omogućili su joj pristup ključnim tržištima širom svijeta."

EU integracije su od krucijalne važnosti za evropsku sigurnost, dodaju ministri u kolumni. "Proces priključivanja EU-u i NATO-u su komplementarni i zajedničkim snagama učvršćuju stubove evropske sigurnosti. Kako nas je podsjetio ruski agresorski rat protiv Ukrajine, proširenje nije samo pitanje prosperiteta, već i osiguravanja trajnog mira na našem kontinentu."

Ovo je ključni trenutak za članstvo Bosne i Hercegovine u EU-u, što kontinuirani angažman i podršku Švedske čini još bitnijim.

"Naša poruka je jasna: vrata Evropske unije su otvorena i sada je pravo vrijeme da se iskoristi ovaj trenutak. Budućnost Bosne i Hercegovine je u EU-u, ali odgovornost za napredak na ovom putu nose domaći političari."

Provedba reformi donijeće opipljive dobrobiti svim građanima države, unaprijediti upravljanje, ojačati ekonomiju te doprinijeti poboljšanju regionalne i evropske sigurnosti.

"Zajedničkim snagama možemo članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji pretočiti u realnost", poručili su ministri vanjskih poslova.