Foto: Stipe Majić/AA
Zagreb
Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima predsjednika Vlade Estonije Kristana Mihala. Dvojica premijera razgovarali su o vojnoj suradnji u okviru NATO saveza, proširenju Europske unije na susjedstvo te o mogućnosti mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine, javlja Anadolu.
Estonski premijer Mihal je najavio kako će Estonija, slijedeći NATO odluke, već sljedeće godine za obranu izdvojiti 5,4 posto BDP-a. Naveo je to kao opterećenje koje je nužno za obranu od ruske prijetnje Europi.
"Želimo osnažiti kapacitete Ukrajine da se odupre ruskoj agresiji koja je vrlo jasno kršenje međunarodnog prava i svih načela dobrosusjetstva i svega onome na čemu počiva međunarodni poredak. Jednako tako se zalažemo i za mirovne napore, ali mirovne napore koji bi doveli do pravednog mira što podrazumijeva nepriznavanje nelegalno okupiranih, anektiranih i uvrštenih u ruski ustavno-pravni poredak ukrajinskih regija i Krima i Donetska i Luhanska i Hersona i Zaporožja", izjavio je hrvatski premijer Plenković.
Tema je bilo i proširenje EU kojega Hrvatska i Estonija podržavaju.
"Za nas je posebno važan jugoistok Europe, podrška BiH, podrška nama susjednim zemljama da i one zajedno s napretkom koji ostvari Ukrajina i Moldova idu brže prema europskoj matici", poručio je Plenković.
Mihal je također izrazio punu podršku otvaranju EU pregovora za Ukrajinu i Moldovu.
Na pitanje kako komentira jutrošnju izjavu ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koji je ponovno istaknuo ruske uvjete za prekid rata, a to su neutralna i demilitarizirana Ukrajina, Plenković je poručio kako smatra da ideje o demilitariziranoj i neutralnoj Ukrajini nisu prihvatljive samim Ukrajincima, jer bi to značilo potpunu kapitulaciju i serviranje nacije koja ima više od 30 milijuna ljudi za neku novu buduću agresiju.
"U ovom trenutku članstvo u NATO-u Ukrajine nije niti realno, niti predviđeno. Međutim, svaka država na evropskom kontinentu, odnosno u transatlantskom prostoru, ako ima te ambicije i želi se priključiti članstvu, u konačnici je ona koja takav zahtjev postavlja i odlučuje. Pozicija je Hrvatske da je mir potreban… Ako će rezultat mirovnog procesa biti priznavanje nezakonite agresije, okupacije, lažnih referenduma, fabriciranih, anektiranja teritorija, njihovog uključivanja u ustavno-pravni poredak Rusije, onda je to težak poraz međunarodnog prava i svih načela globalnog upravljanja iza kojih stojimo", zaključio je Plenković.
Odgovarajući na isto pitanje, Mihal je poručio kako su Putin i Lavrov pregovarači koji stalno postavljaju svoje uvjete.
"Najjednostavniji način da to pojasnim glasi: rat bi prestao odmah kada bi ruske snage prestale ubijati u Ukrajini. Vrlo jednostavno. To je uvjet bez kojega se ne može", rekao je.
"O tome tko će postati član NATO saveza odlučivat će NATO, a ne Rusija. S Rusijom ne pregovaramo o europskoj i NATO sigurnosti jer ona nije članica nijednog od ovih saveza", zaključio je Mihal.
Stanje bilateralnih odnosa ocijenjeno je kvalitetnim, kao i da vojno-politička stajališta između Hrvatske i Estonije konvergiraju, osobito kada je riječ o velikim sigurnosnim temama. U sklopu posjeta estonskog premijera, održava se i poslovni forum između Hrvatske i Estonije na području obrambenog sektora. Dvojica premijera su razgovarali i o energetskim temama, o LNG terminalu na Krku koji omogućuje diverzifikaciju opskrbe plinom.
