Politika, Balkan

Hrvatski i estonski premijeri: O članstvu u NATO-u ne odlučuje Rusija

O tome tko će postati član NATO saveza odlučivat će NATO, a ne Rusija, zaključio je Mihal

Stipe Majic  | 08.07.2025 - Update : 08.07.2025
Hrvatski i estonski premijeri: O članstvu u NATO-u ne odlučuje Rusija Foto: Stipe Majić/AA

Zagreb

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima predsjednika Vlade Estonije Kristana Mihala. Dvojica premijera razgovarali su o vojnoj suradnji u okviru NATO saveza, proširenju Europske unije na susjedstvo te o mogućnosti mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine, javlja Anadolu.

Estonski premijer Mihal je najavio kako će Estonija, slijedeći NATO odluke, već sljedeće godine za obranu izdvojiti 5,4 posto BDP-a. Naveo je to kao opterećenje koje je nužno za obranu od ruske prijetnje Europi.

"Želimo osnažiti kapacitete Ukrajine da se odupre ruskoj agresiji koja je vrlo jasno kršenje međunarodnog prava i svih načela dobrosusjetstva i svega onome na čemu počiva međunarodni poredak. Jednako tako se zalažemo i za mirovne napore, ali mirovne napore koji bi doveli do pravednog mira što podrazumijeva nepriznavanje nelegalno okupiranih, anektiranih i uvrštenih u ruski ustavno-pravni poredak ukrajinskih regija i Krima i Donetska i Luhanska i Hersona i Zaporožja", izjavio je hrvatski premijer Plenković.

Tema je bilo i proširenje EU kojega Hrvatska i Estonija podržavaju.

"Za nas je posebno važan jugoistok Europe, podrška BiH, podrška nama susjednim zemljama da i one zajedno s napretkom koji ostvari Ukrajina i Moldova idu brže prema europskoj matici", poručio je Plenković.

Mihal je također izrazio punu podršku otvaranju EU pregovora za Ukrajinu i Moldovu.

Na pitanje kako komentira jutrošnju izjavu ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koji je ponovno istaknuo ruske uvjete za prekid rata, a to su neutralna i demilitarizirana Ukrajina, Plenković je poručio kako smatra da ideje o demilitariziranoj i neutralnoj Ukrajini nisu prihvatljive samim Ukrajincima, jer bi to značilo potpunu kapitulaciju i serviranje nacije koja ima više od 30 milijuna ljudi za neku novu buduću agresiju.

"U ovom trenutku članstvo u NATO-u Ukrajine nije niti realno, niti predviđeno. Međutim, svaka država na evropskom kontinentu, odnosno u transatlantskom prostoru, ako ima te ambicije i želi se priključiti članstvu, u konačnici je ona koja takav zahtjev postavlja i odlučuje. Pozicija je Hrvatske da je mir potreban… Ako će rezultat mirovnog procesa biti priznavanje nezakonite agresije, okupacije, lažnih referenduma, fabriciranih, anektiranja teritorija, njihovog uključivanja u ustavno-pravni poredak Rusije, onda je to težak poraz međunarodnog prava i svih načela globalnog upravljanja iza kojih stojimo", zaključio je Plenković.

Odgovarajući na isto pitanje, Mihal je poručio kako su Putin i Lavrov pregovarači koji stalno postavljaju svoje uvjete.

"Najjednostavniji način da to pojasnim glasi: rat bi prestao odmah kada bi ruske snage prestale ubijati u Ukrajini. Vrlo jednostavno. To je uvjet bez kojega se ne može", rekao je.

"O tome tko će postati član NATO saveza odlučivat će NATO, a ne Rusija. S Rusijom ne pregovaramo o europskoj i NATO sigurnosti jer ona nije članica nijednog od ovih saveza", zaključio je Mihal.

Stanje bilateralnih odnosa ocijenjeno je kvalitetnim, kao i da vojno-politička stajališta između Hrvatske i Estonije konvergiraju, osobito kada je riječ o velikim sigurnosnim temama. U sklopu posjeta estonskog premijera, održava se i poslovni forum između Hrvatske i Estonije na području obrambenog sektora. Dvojica premijera su razgovarali i o energetskim temama, o LNG terminalu na Krku koji omogućuje diverzifikaciju opskrbe plinom.




Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.