Prošle su 32. godine od prokopavanja i puštanja u funkciju sarajevskog Tunela spasa, podzemnog puta koji je 1993. godine omogućio kontakt opkoljenog Sarajeva s ostatkom svijeta, javlja Anadolu.

Bio je jedina veza opkoljenog glavnog grada BiH s ostatkom svijeta sve do završetka opsade 1996. godine, a danas čuva uspomene građana Sarajeva, svojih graditelja, boraca i onih koji su dali život u odbrani grada.

Na godišnjicu prokopavanja "Tunela spasa" organizovan je i Dan otvorenih vrata za građane koji su dolazili da posjete ovaj simbol zajedništva, otpora i nade.

Prokopavanje sarajevskog ratnog tunela počelo je 29. januara 1993. godine, a povezao je naselja Dobrinja i Butmir (D-B). Gradili su ga Armija Republike BiH i civilna zaštita, a za taj mukotrpni posao s obje strane bilo je angažovano oko 300 ljudi. Radilo se 24 sata u tri smjene.

Tunel je bio najstroža tajna Sarajeva. Tokom perioda dužeg od dvije godine bio je put kojim je dnevno prolazilo više hiljada ljudi, velike količine namirnica, roba i svega potrebnog za preživljavanje stanovnika bh. prijestolnice u ratnom okruženju.

Sarajevski ratni tunel je dužine 760 metara, širine oko jedan metar i visine oko 1,5 metara, iako na nekim dijelovima visina ide i do 1,8 metara.

Početna tačka tunela u Butmiru, nakon završetka rata i okončanja opsade grada, porodična kuća Kolara, koja je služila kao ulaz u tunel, pretvorena je u muzej, koji je danas jedna od najposjećenijih turističkih destinacija grada Sarajeva.