Bosna i Hercegovina danas bilježi gubitak stanovništva od oko 400.000 ljudi, uz negativan prirodni priraštaj i masovno iseljavanje, posebno mladih, rečeno je na današnjoj promociji zbornika radova "Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine", koji donosi temeljitu analizu ključnih demografskih kretanja u zemlji u posljednjem desetljeću, javlja Anadolu.

Navedeno je da više od polovine građana porijeklom iz BiH danas živi u inostranstvu.

"Politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost dodatno pojačavaju intenciju za odlazak", rečeno je na današnjoj promociji.

Zbornik su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, a na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine promotori izdanja bili su prof. dr. Adnan Efendić i prof. dr. Pavle Mijović, koji su ukazali na urgentnost demografskog pitanja u Bosni i Hercegovini, naglašavajući potrebu za definiranjem održivih javnih politika.

Autori iz različitih naučnih disciplina, u zborniku su analizirali fenomene depopulacije, migracija, starenja stanovništva i niskog nataliteta.

"Naše istraživanje pokazuje da općine formirane nakon Dejtonskog sporazuma, a koje spadaju u izrazito nerazvijene prema socioekonomskim pokazateljima, bilježe značajno smanjenje broja stanovnika", upozorio je Pejanović.

Uzroci su, kako je naveo, višestruki – od hronične nezaposlenosti i loše infrastrukture do nedostatka perspektive za mlade.

"Ovi faktori uzrokuju i negativan prirodni priraštaj i iseljavanje, stvarajući začarani krug demografske i ekonomske stagnacije. Ako se hitno ne osnaže lokalne zajednice i ne pokrenu dugoročne mjere ruralnog razvoja, mnoga od ovih područja suočit će se s potpunim nestankom stanovništva", upozorio je.

Adnan Efendić je istakao da demografske promjene nisu samo statistički podaci – one oblikuju našu budućnost.

"Bosna i Hercegovina suočava se s gubicima mladog, obrazovanog stanovništva, što dugoročno utiče na tržište rada, zdravstveni sistem i društvenu strukturu", rekao je posebno ukazujući na ekonomske uzroke i posljedice migracija, navodeći da su prostorne nejednakosti i socioekonomski faktori poput nezaposlenosti i niskih plata glavni okidači odlaska mladih.

"Pitanje ostanka u zemlji nije samo emotivno, već duboko ekonomsko i sistemsko", dodao je.

Istakao je da promjena u strukturi stanovništva već utiče na tržište rada, starenje populacije i opći kvalitet života.

"Sve su izraženije interne i sezonske migracije, pa je neophodno hitno provoditi aktivne migracione politike koje će spriječiti odlaske i potaći povratak, jer u suprotnom, posljedice za društvo i ekonomiju bit će dugoročne i ozbiljne", dodao je Efendić.

Prema podacima iz zbornika, BiH bilježi negativan prirodni priraštaj još od 2009. godine, a do 2022. taj trend je dosegao -6,7 na 1.000 stanovnika.

Između 2010. i 2019. godine zemlju je napustilo više od 400.000 ljudi, dok se najviše iseljavaju mladi u dobi od 20 do 29 godina. Pored toga, prosječna starost stanovništva porasla je s 39,6 na 42,5 godina, a koeficijent starosti dostigao je 28,4 posto.

"Bez strateškog pristupa upravljanju migracijama, uključujući i razvoj imigracionih politika, suočit ćemo se s demografskim slomom", upozoravaju stručnjaci i neki od autora publikacije, ističući i važnost obrazovnog sistema i tržišta rada u demografskoj obnovi zemlje.

Zbornik naglašava i ulogu dijaspore i povratnika u mogućem demografskom i ekonomskom oporavku, te poziva na integrisane mjere pronatalitetne politike, ravnomjernog regionalnog razvoja i podrške mladim porodicama.