Književnica iz Bihaća Aida Kulauzović kroz autobiografsku knjigu "Trnovit put jedne žene" otvara najintimnija poglavlja života, te čitateljima prenosi borbu samohrane majke čiji se sin liječio od pete do sedamnaeste godine.

Kulauzović u razgovoru za Anadolu za svoju knjigu, koja je privukla pažnju čitalaca širom Bosne i Hercegovine i šire, kaže kako ona nije nastala iz ambicije već iz nagomilane emocije koju nije više mogla zadržati.

„'Trnovit put jedne žene' je knjiga koja je nastala iz duše. Sve te emocije koje sam dugo kupila u sebi jednostavno su morale izaći i ostaviti neki trag", kaže Kulauzović,

Iako u početku nije ni razmišljala da piše knjigu, potreba da sebi olakša bila je presudna.

„Moja želja je jednostavno bila da sve to na određeni način ostane zabilježeno, i da ostane neki traga“, govori Kulauzović, dodajući kako je tek kasnije i sama bila iznenađena kada je shvatila da je svoju priča zapravo pretvorila u književno djelo.

- Povratak u bolne dane -

Pisanje o najtežim životnim trenucima, priznaje, bilo je emocionalno i iscrpljujuće.

„Jako teško, ali kada sam vidjela da je knjiga objavljena, izašla u javnost, posebno kada sam vidjela da su se mnoge žene pronašle i da sam mnogim ženama olakšala kroz ovaj trnovit put, mogu kazati da sam bila ponosna.“

Najbolnija poglavlja bila su ona u kojima se pišući vraćala u bolnice, prisjećajući se borbe za zdravlje sina, ali i trenutaka u kojima je, kako kaže, „kćerka pogriješila prema roditeljima i izabrala ljubav umjesto porodice“.

Njeni najbliži u početku nisu znali da piše knjigu, čak ni sin koji je o knjizi saznao preko društvenih mreža. Postavljao je pitanja o tome da li se u knjizi spominju njegove operacije i njegovo ime, ali je na kraju dao punu podršku majci, čak i presudno učestvovao u kreiranju naslova.

Upravo je on izgovorio naziv koji će ostati na koricama: „Neka se tvoja knjiga zove 'Trnovit put jedne žene'.“

- Snaga koju nije znala da ima -

Kulauzović ističe kako je kroz pisanje otkrila i nešto novo o sebi: „Uvijek sam smatrala da sam osoba koja pada, koja se ne zna izdignuti, ali kroz pisanje i kad je knjiga ugledala svjetlo dana, vidjela sam da sam ja ustvari jaka žena.“

View this post on Instagram

A post shared by Anadolu BHSC (@agencijaanadolija)

Aida smatra da ju je knjiga promijenila, ne kao osobu već kao borca. Ojačala ju je i, kako kaže, naučila da se duša ne liječi samo lijekovima, nego i pisanjem, šetnjom i vremenom provedenim uz rijeku Unu.

Za autobiografsko djelo dobila je i brojna priznanja na koja je veoma ponosna.

- Poruka ženama -

Aida Kulauzović ističe kako je njena životna lekcija i poruka svim ženama da je porodica stub svega. Ženama koje prolaze kroz slične borbe poručuje da potraže svoj "ventil", a to može biti u pisanju, šetnji, razgovoru, provođenju vremena s porodicom.

Objavila je još dvije knjige "Srodne duše" te "Pero – 18. decembar", kao i svoju prvu slikovnicu za djecu "Mašin svijet", na koju je posebno ponosna.

Njena životna priča i književni put dokazuju da i iz najtežih iskustava mogu nastati djela koja ohrabruju druge. Aida je, nakon trnovitog puta, pronašla snagu da zakorači na nove životne staze, na one bez ili sa bar malo manje trnja.