Džamija u Foči, čuva potpis jednog od najpoznatijih putopisaca

FOČA

Vesna Bešić

Na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči, koju je 1546. godine dao sagraditi osmanski vojskovođa po kojem je i nazvana, u vrijeme kada je Foča bila sjedište Hercegovačkog sandžaka, otkriven je i potpis putopisca Evlije Čelebije.

Atik Ali-pašina džamija je poznatija kao Musluk-džamija, kako je nazvana po česmi (musluk) koja se nalazi u njenoj neposrednoj blizini. Čitava mahala je tako nazvana Musluk mahalom.

Česma je postavljena u vrijeme građenja džamije, a korištena je za potrebe džamije i za uzimanje abdesta, kao i za svakodnevne potrebe stanovništva.

„Ono što je također spacifično za ovu džamiju je potpis putopisca Evlije Čelebije koji je 1664. godine posjetio ovu džamiju i proučio ezan u njoj“, izjavio je za agenciju Anadolija predsjednik građevinskog odbora Careve džamije u Foči Sulejman Pilav.

Prema pisanim dokumentima potpis je otkriven kada su rađeni sanacioni radovi 1973. godine.

Prema riječima Pilava, Atik Ali-pašina džamija je nešto mlađa od Aladža džamije koja je izgrađena 1550. godine.

„Ova džamija je kao i sve druge džamije u Foči, srušena u toku agresije ali ju je obnovilo muslimansko stanovništvo i ona danas služi za vjerske potrebe muslimanskog stanovništva“, rekao je Pilav.

Prema njegovim riječima džamiju su u junu. 1992. godine srušili okupatorski vojnici, a nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma počela je obnova ove džamije.

„Potpuno je završena prije četiri godine u onakvom stilu i građevinskom smislu kakva je bila prije rušenja“, istakao je Pilav.

Prema riječima Pilava Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika kulture BiH je nakon posjete i pregleda ove građevine potvrdila da je džamija vjerodostojno napravljena i registrovana je kao nacionalni i vjerski spomenik.

Munara džamije je visoka 32 metra i ona je minirana 1992. godine, a objekat je zapaljen tako da se krov urušio u unutrašnjost džamije, gdje se i danas vide tragovi tih događaja.

„Munara je sagrađena od istog kamena od kojeg je prvobitno bila napravljena, a posljednjeg Kurban-bajrama Atik Ali pašina džamija je bila puna vjernika“, rekao je Pilav.

Prema pisanim dokumentima italijanski okupatori su u Drugom svjetskom ratu uništili mimber i unutrašnji prostor ove džamije prilagodili potrebama vjernika katoličke vjeroispovijesti. Dijelovi mimbera su bačeni pored rijeke Drine, zatim zatrpani zemljom i nikad nisu pronađeni, a novi mimber nikada nije sagrađen.

Iznad mihraba je urađena slika svete Barbare pa su po tome i ovu privremenu katoličku bogomolju nazvali istim imenom.