Specijalistica nefrologije dr. Bećiragić: Pravilna hidratacija i umjeren unos soli ključni za zdravlje bubrega

Pravilna hidratacija i kontrolisan unos soli imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja bubrega i prevenciji brojnih hroničnih oboljenja, izjavila je specijalistica nefrologije dr. Amela Bećiragić iz bolnice Medicana Sarajevo.

Dr. Bećiragić je istakla da su bubrezi vitalni organi odgovorni za filtraciju krvi, regulaciju ravnoteže tekućina i elektrolita, kontrolu krvnog pritiska, izlučivanje toksina i proizvodnju hormona važnih za stvaranje krvi i zdravlje kostiju.

- Značaj pravilne hidracije za bubrežnu funkciju

„Sve ove funkcije ključne su za održavanje homeostaze, odnosno stabilnog unutrašnjeg stanja organizma“, navela je Bećiragić, naglašavajući da je adekvatna hidracija jedan od osnovnih preduslova pravilne bubrežne funkcije.

Prema njenim riječima, čak i blaga, ali dugotrajna dehidracija može dovesti do poremećaja rada bubrega, jer tijelo tada aktivira hormone koji zadržavaju vodu i natrij, što rezultira smanjenim mokrenjem i koncentriranijom, tamnijom mokraćom.

„Dugotrajna dehidracija može povećati rizik od bubrežnih kamenaca, infekcija mokraćnih puteva i drugih poremećaja urinarnog sistema, čak i kod osoba koje ranije nisu imale problema s bubrezima“, upozorila je Bećiragić.

“Čak i osobe sa zdravim bubrezima mogu stvarati kamen ako redovno posjećuju teretanu i saunu, a ne unose dovoljno tečnosti”, dodala je.

S druge strane, navela je da bubrezi kod zdravih osoba mogu efikasno izlučiti višak tekućine, što se očituje učestalijim mokrenjem i svjetlijom bojom urina, koja je, kako kaže, jednostavan pokazatelj hidriranosti organizma.

Govoreći o unosu soli, Bećiragić je istakla da prekomjerna konzumacija natrija predstavlja dodatno opterećenje za bubrege, doprinosi povišenom krvnom pritisku i povećava izlučivanje kalcija putem urina, što može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca.

- Biljke kao zamjena za kuhinjsku sol

Preporučeni dnevni unos soli, prema njenim riječima, iznosi najviše dva do tri grama, dok bi osobe s povišenim krvnim pritiskom ili povećanim kardiovaskularnim rizikom trebale unos dodatno smanjiti.

„Problem je što najveći dio natrija ne unosimo dodavanjem soli tokom kuhanja, već putem prerađene hrane, suhomesnatih proizvoda, peciva i gotovih obroka“, rekla je Bećiragić.

Ona je dodala da se kao zdravija alternativa kuhinjskoj soli mogu koristiti začinske i aromatične biljke poput origana, bosiljka, ružmarina, peršuna i majčine dušice, koje poboljšavaju ukus hrane i imaju dodatne zdravstvene koristi.

Najnovija istraživanja, prema njenim riječima, pokazuju da povećan unos soli povećava rizik od razvoja hronične bubrežne bolesti, pri čemu rizik raste proporcionalno količini konzumiranog natrija.