Visoke temperature tokom ljetnih mjeseci mogu značajno uticati na zdravlje, posebno kod osoba koje žive s hroničnim bolestima. Dehidracija, oslabljeni imunitet i problemi s regulacijom energije samo su neki od rizika koji se povećavaju s porastom temperature. Prema riječima Amele Ivković O'Reilly, kliničkog nutricioniste iz bolnice Medicana Sarajevo, pacijenti s dijabetesom, hipertenzijom, gastrointestinalnim poremećajima i autoimunim bolestima trebaju poseban, prilagođeni pristup prehrani kako bi sačuvali zdravlje tokom ljeta.

„Visoke temperature pojačavaju gubitak tečnosti i elektrolita, što direktno utiče na krvni pritisak, srčani ritam i funkciju bubrega“, naglašava Ivković O'Reilly. Savjetuje se unos 30–35 mililitara tečnosti po kilogramu tjelesne mase dnevno, uz dodatak prirodnih elektrolita poput zelenog lisnatog povrća, kokosove vode ili kiselog kupusa, što pomaže stabilizaciji kardiovaskularne i bubrežne funkcije.

- Protivupalne namirnice ključne za hronične bolesti -

Iako se tokom ljeta preporučuju lakši obroci, Ivković O'Reilly ističe da osobe koje žive s hroničnim bolestima trebaju posebnu pažnju posvetiti protivupalnoj ishrani kako bi kontrolisale sistemsku upalu. Autoimune bolesti poput Hashimotovog tireoiditisa, lupusa i reumatoidnog artritisa imaju izražene upalne i imunološke komponente koje pravilna prehrana može ublažiti.

Namirnice bogate polifenolima, omega-3 masnim kiselinama i biljnim vlaknima – poput lisnatog povrća, bobičastog voća, maslinovog ulja, fermentisanih proizvoda i začina poput kurkume i đumbira – pomažu u regulaciji imuniteta i smanjenju oksidativnog stresa. Studija objavljena 2021. godine u časopisu "Frontiers in Immunology" potvrđuje da ciljano osmišljena prehrana može smanjiti ekspresiju upalnih gena i produkciju citokina poput IL-6 i TNF-α.

- Crijevni mikrobiom: Središte imuniteta i upalnih procesa -

Savremena nauka o prehrani sve više ukazuje na ključnu ulogu crijevnog mikrobioma u regulaciji imuniteta i upalnih procesa.

Ivković O'Reilly upozorava da ljetne navike poput konzumacije zaslađenih napitaka i industrijskih grickalica mogu narušiti ravnotežu crijevne flore, poznatu kao disbioza, što dodatno otežava kontrolu autoimunih i upalnih bolesti.

Preporučuje se unos prebiotika (crveni luk, praziluk, zob), probiotika (fermentisane namirnice bez dodatnog šećera) i polifenola (crni čaj, kakao, masline, bobičasto voće), koji potiču raznolikost korisnih bakterija. Studija objavljena 2022. godine u časopisu Nature Reviews potvrđuje da prehrambeni obrasci bogati fermentabilnim vlaknima i polifenolima poboljšavaju funkciju crijevne barijere i smanjuju nivo sistemske upale.

- Stabilna energija umjesto rigoroznih dijeta -

Iako su topli dani često povezani s manjim apetitom, nutricionistkinja savjetuje oprez kod preskakanja obroka ili prelaska na ishranu zasnovanu samo na voću i napicima. Takve navike mogu dovesti do destabilizacije šećera u krvi, pogoršanja simptoma kod dijabetičara i reaktivne hipoglikemije kod osjetljivih osoba.

Preporučuje se raspoređeni unos uravnoteženih obroka tokom dana – doručak bogat proteinima i vlaknima (chia puding sa orašastim plodovima i borovnicama), lagani ručak na bazi leće ili ribe, te večera sa kuhanim povrćem i cjelovitim žitaricama, uz dodatak zdravih masnoća.

- Mikronutrijenti – saveznici otpornosti -

Pored makronutrijenata, ključni vitamini i minerali igraju presudnu ulogu u održavanju imunološke i energetske stabilnosti.

Ivković O'Reilly upozorava da manjak vitamina D, čak i tokom ljetnih mjeseci, ostaje čest problem među osobama koje izbjegavaju sunce ili stalno koriste kreme sa zaštitnim faktorom.

„Magnezij, cink, selen i vitamini B kompleksa ključni su za proizvodnju energije, neurološku stabilnost i otpornost imunog sistema“, naglašava Ivković O'Reilly. Preporučuje se redovno izlaganje suncu 15–20 minuta dnevno (bez kreme na rukama i licu), laboratorijska kontrola vitamina D, B12, folne kiseline i feritina, te individualizirana suplementacija u dogovoru sa stručnjacima.

- Cilj nije samo prevencija komplikacija -

„U bolnici Medicana Sarajevo primjenjujemo personalizirani, interdisciplinarni pristup prehrambenoj terapiji – uključujući praćenje biomarkera, kliničku procjenu statusa i edukaciju pacijenata – kako bismo omogućili učinkovite i održive prehrambene intervencije“, zaključuje Ivković O'Reilly.

Dodaje da kod pacijenata s hroničnim bolestima cilj nije samo spriječiti komplikacije, već unaprijediti ukupni kvalitet života kroz svakodnevne, realne i održive prehrambene navike.