Kako globalno zagrijavanje i industrijalizacija prijete šumama širom svijeta, zemlje poput Kine, Rusije, Indije i Turske spadaju među one koje su najviše povećale svoje šume u posljednjoj deceniji, pri čemu je Turska četvrta u svijetu po šumskim površinama, javlja Anadolu.

Oko 4,14 milijardi hektara (10,2 milijarde jutara) zemlje širom svijeta prekriveno je šumama, što čini 32 posto globalne kopnene površine, prema podacima iz Procjene globalnih šumskih resursa Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), koje je sastavila Anadolu.

Šumska površina po glavi stanovnika iznosila je 0,5 hektara, dok tropske regije čine 45 posto svjetskih šuma.

Šumska područja u Evropi pokrivala su 25 posto ukupne svjetske površine, dok se Južna Amerika mogla pohvaliti najvećom gustoćom šuma na kopnu.

Izvještaj je pokazao da se 54 posto svjetskih šuma nalazi u samo pet zemalja, i to Rusiji, Brazilu, Kanadi, SAD-u i Kini.

U periodu 1990–2000, godišnji neto gubitak šumskih područja širom svijeta dostigao je 10,7 miliona hektara, a smanjio se na 4,12 miliona hektara u periodu 2015–2025.

"Povećanje šumskih područja u Aziji usporilo se posljednjih godina, dok su šumska područja u Južnoj Americi značajno opala."

Ukupno 489 miliona hektara šumskih površina širom svijeta izgubljeno je zbog deforestacije do 1990. godine, dok je stopa širenja šuma pala sa godišnjeg prosjeka od 9,88 miliona hektara u periodu 2000–2015. na prosjek od 6,78 miliona hektara u periodu 2015–2025, pokazao je izvještaj.

Prirodno obnovljene šume pokrivale su 3,83 milijarde hektara, što čini 92 posto ukupne svjetske šumske površine - ovo se također smanjilo za 324 miliona hektara u periodu 1990–2025, s neto stopom gubitka koja je pala sa 13,8 miliona hektara godišnje u periodu 1990–2000 na 6,97 miliona hektara godišnje u periodu 2015–2025.

Kina je povećala šumske površine za 1,6 miliona hektara godišnje u posljednjih 10 godina, a slijede Rusija sa 942.000 hektara i Indija sa 191.000 hektara.

Istovremeno, Turska je povećala svoje šumske površine za 118.000 hektara (ili za 0,53 posto) godišnje, što je prvo mjesto u Evropi i četvrto u svijetu.

Nakon Turske slijedi Australija sa 105.000 hektara, Francuska sa 95.900 hektara, Indonezija sa 94.100 hektara, Južna Afrika sa 87.600 hektara, Kanada sa 82.500 hektara i Vijetnam sa 72.800 hektara.

U međuvremenu, Brazil je zabilježio najveće gubitke šuma sa prosječnim godišnjim gubitkom od 2,9 miliona hektara u periodu 2015–2025, prema izvještaju.

Nakon Brazila, Angola je gubila 510.000 hektara godišnje, Tanzanija 469.000 hektara, Mijanmar 290.000 hektara, Kongo 283.000 hektara i Mozambik 267.000 hektara šumske površine.

Istovremeno, Kambodža je izgubila 251.000 hektara, Peru 239.000 hektara, Bolivija 232.000 hektara i Paragvaj 207.000 hektara.

Zemlje koje su u posljednjih 10 godina izgubile najviše šumskih površina širom svijeta nalaze se u Južnoj Americi i Africi, osim Kambodže.

Izvještaj FAO-a navodi da su šumski požari najznačajniji faktor koji utiče na šume, budući da je u periodu 2007–2019. godine u prosjeku 130 miliona hektara godišnje bilo pogođeno požarima.

Samo u 2020. godini, insekti, bolesti i teški vremenski događaji uticali su na 41 milion hektara.

Procjenjuje se da ukupna površina šuma u zakonski zaštićenim područjima širom svijeta iznosi 813 miliona hektara, što čini približno 20 posto ukupne šumske površine.