INFOGRAFIKA Turska ne zaboravlja diplomate koje su ubile armenske terorističke organizacije

SERIFE CETIN – Armenske terorističke organizacije ASALA i JCAG su 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka izvele niz atentata na diplomatski kor Republike Turske širom svijeta u kojima je život izgubio najmanje 31 turski diplomat i član njihovih porodica, javlja Anadolu Agency (AA).

Armenske terorističke organizacije su krvavu seriju napada na turske diplomate počele 1973. godine kada su ubile generalnog konzula u Los Angelesu Mehmeta Baydara i konzula Bahadira Demira u Santa Barbari.

- Turske diplomate na meti napada armenskih terorista ASALA-e i JCAG-a

Teroristička organizacija Tajna vojska za spas Armenije (ASALA) je osnovana 1975. godine s ciljem da se terorističkim napadima bore protiv Turske. Javnost je prvi put za ovu terorističku grupu saznala 20. januara 1975. godine kada je izvela bombaški napad na kancelariju Svjetskog crkvenog vijeća u Bejrutu.

Druga armenska teroristička organizacija Komandosi pravde armenskog genocida (JCAG) osnovana je 1975. godine u Bejrutu, a javnost je za njih prvi put čula kada su zajedno s ASALA-om preuzeli odgovornost za napad u kojem je 22. oktobra 1975. godine ubijen ambasador Turske u Beču Danis Tunaligil.

Dva dana kasnije armenski teroristi su izveli oružani napad i ubili i turskog ambasadora u Parizu Ismaila Ereza i njegovog vozača Talipa Yenera.

Armenske terorističke organizacije su nakon toga nastavile seriju krvavih napada na turske diplomate i njihove porodice.

U napadima su ubijeni glavni bilježnik turske ambasade u Bejrutu Oktar Cirit (1976.), turski ambasador u Vatikanu Taha Carim (1977.), turski ambasador u Madridu Zeki Kuneralp i njegova supruga Necla Kuneralp (1978.), penzionisani turski ambasador Besir Balcioglu (Madrid, 1978.), sin ambasadora Turske u Hagu Ozdemira Benlera Ahmet Benler (1979.) i savjetnik za turizam u turskoj ambasadi u Parizu Yilmaz Colpan (1979.).

U intenziviranim napadima armenskih terorističkih organizacija tokom 80-tih godina prošlog stoljeća ubijeni su i ataše za administrativne poslove turske ambasade u Atini Galip Ozmen i njegova kćerka Neslihan Ozmen (1980.), generalni konzul u Sydneyju Sarik Ariyak (1980.), ataše za sigurnost u Generalnom konzulatu Turske u Sydneyju Engin Sever (1980.), savjetnik za rad u turskoj ambasadi u Parizu Resat Morali (1981.), službenik odjela za vjerske poslove ambasade u Parizu Tecelli Ari (1981.), sekretar turskog Generalnog konzulata u Ženevi Mehmet Savas Yerguz (1981.), ataše za sigurnost u turskom Generalnom konzulatu u Parizu Cemal Ozen (1981.), generalni konzul u Los Angelesu Kemal Arikan (1982.), počasni konzul u Bostonu Orhan Gunduz (1982.), ataše za administraciju u ambasadi u Lisabonu Erkut Akbay i njegova supruga Nedide Akbay (1982.), vojni ataše u turskoj ambasadi u Ottawi Attila Altikat (1982.), ataše za administraciju u konzulatu u Burgazu Bora Suelkan (1982.), turski ambasador u Beogradu Galip Balkar (1983.), ataše za administraciju u turskoj ambasadi u Briselu Dursun Aksoy (1983.), supruga otpravnika u turskoj ambasadi u Lisabonu Yurtsev Mihcioglu (1983.), supruga sekretara turske ambasade u Teheranu Isik Yonder (1984.), vršilac dužnosti savjetnika za rad u turskoj ambasadi u Beču Erdogan Ozen (1984.) i zamjenik direktora ureda Ujedinjenih nacija u Beču Enver Ergun (1984.).

Penzionisani turski ambasador Bilal N. Sisir u knjizi “Naše diplomate šehidi“ je napisao kako su 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća avioni sa svih strana svijeta u Tursku dopremali tijela njenih ubijenih diplomata koji su u diplomatske misije otišli s koferima u rukama, a iz misija se vratili u tabutima.

- Elbir: Teroristi su željeli Tursku učiniti bespomoćnom

Analistica Centra za euroazijska istraživanja (AVIM) Hazel Cagan Elbir za AA je kazala kako je Turska dugi niz godina među zemljama koja trpe najveću štetu od međunarodnog terorizma.

Elbir je kazala da međunarodna javnost nije pridavala veliki značaj i kako je kao pojedinačni incident tretirala atentate na turske konzule u Los Angelesu i Santa Barbari koje je terorist Gourken Yankian izveo 1973. godine.

Ona je dalje kazala da su se ti atentati dogodili dvije godine prije nego li je svjetska javnost čula za terorističke organizacije ASALA i JCAG koje su 22. oktobra 1975. godine ubile turskog ambasadora u Beču Tunaligila te dva dana kasnije i turskog ambasadora u Parizu Ereza i njegovog vozača Yenera.

Ističući kako su armenske terorističke organizacije nastale na ekstremnim nacionalističkim tvrdnjama o počinjenom navodnom genocidu nad Armenima, Elbir je kazala kako je armenska dijaspora finansirala te organizacije.

“Njihov cilj je da izvrše pritisak na Tursku tako što će se boriti za odštetu, teritoriju i priznavanje navodnog genocida. Njihov plan je bio da iznude tursko priznanje genocida, a potom pokrenu postupak naplate odštete i uzimanja turske teritorije na koju imaju otvorene aspiracije. Cilj tih terorista je bio i da svjetsku javnost zabave tvrdnjama o genocidu koje su iznošene u navodnim naučnim knjigama koje nemaju jasne izvore“, kazala je Elbir.

Elbir je dalje kazala da je armenska teroristička grupa ASALA veliki gubitak moći pretrpjela nakon napada kojeg je 1983. godine izvela na Aerodromu Orly u kojem je ubijeno osam osoba i to četvero Francuza, dvoje Turaka i po jedan državljanin SAD-a i Švedske. Dodala je da je ta organizacija nastavila pasivne terorističke aktivnosti, bez eksponiranja u javnosti.

- Sukob Azerbejdžana i Armenije ponovo ogolio saradnju između terorista PKK-a i ASALA-e

Terorističke organizacije PKK i ASALA su blisko sarađivale 80-tih godina prošlog vijeka, a u posljednje vrijeme se te dvije terorističke grupe ponovo dovode u vezu.

“Imamo saznanja da PKK i ASALA sarađuju u sukobima između Azerbejdžana i Armenije. Tu informaciju je u televizijskom programu javno iznio i azerbejdžanski ambasador Hazar Ibrahim. Prije nekoliko dana je francuski list Liberation objavio da je ASALA terorist Gilbert Minassian avionom iz Francuske otputovao u Armeniju, a zatim na ratište u Karabahu. O tome mediji javno pišu“, kazala je Elbir.

Elbir je također kazala da se saradnja terorista PKK-a i ASALA-e pominje i u tajnim spisima američke CIA-e koji su javnosti dostupni od 2016. godine.