U sjedištu Anadolu Agency (AA) u Istanbulu održana je promocija i forum povodom objavljivanja knjige „Vještačka inteligencija i novi pravci novinarstva – Medijska pismenost u digitalnom dobu”, u izdanju AA Publikacija.

Program je uvodnim obraćanjem otvorio predsjednik Upravnog odbora i generalni direktor AA Serdar Karagoz, koji je istakao da je vještačka inteligencija (AI) danas ključni pokretač globalnih promjena.

Karagoz je rekao da je, dok se svijet mijenja, vještačka inteligencija upravo ono što najviše utiče na te promjene, te da ta tehnologija, zahvaljujući snažnim algoritmima, može brže i dosljednije oblikovati viziju budućnosti od samog ljudskog načina razmišljanja.

Istakao je da su ratovi današnjice veoma različiti od onih prije 50 godina, te da se predviđa kako će za 20 godina svijet svjedočiti još drugačijim oblicima ratovanja, dodavši da knjiga, uz pomoć proširene stvarnosti, prikazuje šta donosi taj novi period.

Karagoz je podsjetio da je Anadolu 2024. godinu proglasila „godinom vještačke inteligencije“, rekavši: „Te iste godine kazali smo da mediji više ne mogu postojati odvojeno od tehnologije. Kao AA, vjerujemo da novinarstvo, izvještavanje i agencijski rad moraju ići ruku pod ruku s tehnologijom. Zato smo osnovali kompaniju AA Teknoloji. AA ima 106 godina, ali 2024. godine mi smo postali medijsko-tehnološka kuća.“

Navodeći da mnoge medijske organizacije aktivno koriste ChatGPT i druge jezičke modele vještačke inteligencije, Karagoz je dodao:

„Pitali smo se – možemo li imati vlastitu jezičku vještačku inteligenciju? Danas AA upravo na tome radi, u saradnji s Fondacijom T3.“

Istakao je da promovisana knjiga sadrži brojne inovativne funkcije poput QR kodova i algoritama, te poručio: „Preporučujemo ovu knjigu svima koji tragaju za znanjem i novim perspektivama. Vjerujem da predstavlja značajan doprinos izdavaštvu u Turskoj. Vještačka inteligencija je oblast koja mora napredovati istim tempom kao i globalni razvoj. Mi u Anadolu Agency nastojimo uhvatiti taj ritam, slikovito rečeno, spavamo s vještačkom inteligencijom i budimo se s njom.“

Nakon obraćanja Karagoza, održan je forum kojim je moderirala dr. Nabat Garakhanova sa Bogazici univerziteta, a učestvovali su profesori Bilgin Metin, Pelin Ozturk Gocmen, Baris Atiker i Rukiye Gulay Ozturk.

Garakhanova je kazala da je knjiga pionirski poduhvat za novinare koji prate globalna dešavanja i da je proces pisanja zahtijevao stalna ažuriranja zbog brzog razvoja AI tehnologije.

„Način čitanja se promijenio, danas između dva prsta čitamo 250 znakova. Zato smo knjigu osmislili kao interaktivno akademsko djelo“, rekla je.

Knjiga uključuje QR kodove i web verziju koja omogućava pristup video i audio sadržajima, te čak i dijelovima koje vještačka inteligencija sama komentariše.

Profesor Bilgin Metin govorio je o rizicima koje nosi AI, onim zasnovanim na podacima i modelima, ističući da se AI često koristi zajedno s ljudskim predrasudama. „Ako podaci nisu očišćeni, greške u njima prenose se i na rezultate AI sistema“, upozorio je.

Prof. Baris Atiker ukazao je da su AI slike sve teže prepoznatljive: „Nekada smo ih mogli razlikovati, ali sada živimo u eri ‘vještačke stvarnosti’. Rješenje, paradoksalno, leži u samoj AI tehnologiji.“

Prof. Rukiye Gülay Öztürk istakla je potrebu za ravnotežom između koristi i rizika digitalnih tehnologija.

„Živimo u ličnom svijetu gdje se prepliću digitalna i stvarna stvarnost. Ljudska kreativnost je i dalje nenadmašna – najuspješnije reklame i dalje stvara čovjek, ne mašina“, rekla je.

Prof. Pelin Ozturk Gocmen osvrnula se na digitalni identitet, upozorivši da on nije samo trag na internetu, već „mnoštvo algoritamski oblikovanih verzija nas“.

„U digitalnom prostoru gradimo kolektivni, a ne individualni identitet, dok nas algoritmi smještaju u kategorije i oblikuju način na koji nas drugi vide“, dodala je.

- Sadržaj i značaj knjige

Knjiga, objavljena u izdanju AA Publikacija, istražuje kako je digitalno doba promijenilo proizvodnju, distribuciju i konzumaciju medija.

Ističe da savremeni novinari moraju biti stručnjaci koji razumiju podatke, algoritme i etičke implikacije tehnologije.

Ovo je prva publikacija u novinarstvu koja koristi tehnologiju proširene stvarnosti, a putem QR kodova i Artivive aplikacije čitaoci mogu pristupiti video i audio materijalima te vizualnim dodacima – čime knjiga postaje interaktivno iskustvo, a ne samo štivo.

Djelo takođe nudi savremenu mapu puta za integraciju vještačke inteligencije i medijske etike, te za obnovu povjerenja u novinarstvo.

Učesnici projekta su brojni akademici, među kojima: Doc. dr. H. Deniz Karcı – Od medijske do digitalne pismenosti, doc. dr. Eda Sezerer Albayrak – Digitalni mediji i dezinformacije, prof. dr. Suat Gezgin i doc. dr. Ali Efe İralı – Mediji i digitalna psihologija, dr. Oğul Göçmen – Digitalni identitet i građanstvo, prof. dr. Rukiye Gülay Öztürk – IQ, EQ, DQ: Novi oblici inteligencije, dr. Nabat Garakhanova – AI pismenost novinara, digitalna umjetnost i novinarstvo, prof. dr. Ergin Ergül – Digitalna prava i odgovornosti, prof. dr. Pelin Öztürk Göçmen – Digitalna kultura, dr. Necati Vardar – Novinarske vještine 21. stoljeća, Sara Ahmad Mujali Alkufahy – Rječnik medijskih termina.