Burhanettin Duran, šef Direkcije za komunikacije Predsjedništva Turske, izjavio je u subotu da ratovi više nisu ograničeni na fizička bojna polja, već se sve više vode putem narativa, digitalnih platformi i upravljanja percepcijom.

Govoreći na otvaranju 17. Al Jazeera Foruma u Dohi, Duran je naglasio centralnu temu događaja "Palestinski cilj i regionalna ravnoteža snaga u kontekstu novog multipolarnog svijeta".

"Više od 20 godina nam se govori da je svijet u tranziciji. Danas ta naracija više nije dovoljna. Svijet ne samo da prolazi kroz tranziciju. Već je prošao kroz tranziciju", rekao je.

Duran je primijetio da su se pretpostavke koje oblikuju poslijeratni međunarodni sistem raspale, norme koje definiraju prihvatljivo ponašanje oslabile, a genocid se ponovo našao u središtu globalne politike ne kao izuzetak, već kao tolerirana stvarnost.

Istakao je ponovljene i strukturne neuspjehe institucija osmišljenih da spriječe takve tragedije, naglašavajući da trenutni sistem definiraju fragmentacija, konkurencija i institucionalni zamor.

"Rivalstvo velikih sila sve više dominira globalnim agendama. U ovom okruženju, neizvjesnost je sada strukturna stvarnost", rekao je.

Duran je naglasio da ono što odlikuje ovu eru jeste potpuna integracija informacionog ratovanja u logiku sukoba.

"Ratovi više nisu ograničeni na fizička bojna polja. Vode se kroz narative, digitalne platforme i upravljanje percepcijom", dodao je.

Ukazujući na porast nedržavnih aktera poput tehnoloških firmi, vlasnika platformi i dizajnera algoritama, Duran je upozorio na novi oblik dominacije oblikovan algoritamskom kontrolom, koja određuje šta je vidljivo, šta je kredibilno, a šta nestaje.

"Koji princip može stvoriti red kada se hijerarhija uruši, institucije oslabe, a moć fragmentira", pitanje je koje je Duran postavio prisutnima.

"Pravda. Ne samo kao moralna težnja, već kao temeljni princip političkog poretka. Pravda proizvodi legitimitet. Tamo gdje pravda postoji, red se internalizira, a ne nameće", odgovorio je.

"Pravda ne može postojati bez istine. A istina ne može opstati bez uslova koji je štite", dodao je.

- Centar gravitacije -

Duran je rekao da regija posjeduje civilizacijsko naslijeđe koje povezuje istinu i pravdu.

"Od Al-Farabija do Ibn Halduna, naša intelektualna tradicija nas uči da civilizacije opstaju kroz legitimitet, koheziju i moralnu svrhu", dodao je.

Rekao je da se Bliski istok suočava s preklapajućim krizama i da se centar gravitacije pomiče. Utjecaj se više ne mjeri isključivo vojnim terminima, već ekonomskim kapacitetima, diplomatskim mrežama i polugom rekonstrukcije.

"Granice između sigurnosne i humanitarne sfere su se urušile", rekao je, dodajući da regionalni akteri imaju neviđene kapacitete, ali se bore s koordinacijom.

"Bez kolektivne akcije, individualna moć ne može stvoriti trajnu stabilnost", naglasio je.

Naglasio je da se ratovi ne završavaju samo prekidom vatre, već kroz upravljanje, rekonstrukciju i političke okvire.

Iznio je viziju Turske zasnovanu na regionalnoj odgovornosti, koja daje prioritet lokalnoj agenciji, omogućava regionalnu diplomatiju i jača kolektivne kapacitete.

"Regionalni problemi zahtijevaju regionalna rješenja", poručio je.

Upozorio je da ako regionalni akteri ne uspiju upravljati vlastitim sukobima, postaju gorivo za globalnu anarhiju, tvrdeći da je regija sada u poziciji da ili ublaži ili produbi globalnu krizu.

Duran je opisao neviđeni val nesigurnosti uzrokovan vojnim sukobima, humanitarnim katastrofama, ekonomskim pritiscima, informacijskim ratovanjem i polarizacijom.

"U Gazi se ova nesigurnost vidi u svom najočitijem obliku, masovno razaranje, duboka trauma i humanitarni kolaps", rekao je.

Pozvao je regionalne i zaljevske aktere da se ujedine oko tri prioriteta, a to su okončanje rata, sprečavanje raseljavanja i povezivanje rekonstrukcije s političkom održivošću, zaštitom i trajnom stabilnošću.

- Turski koraci ka globalnom miru i regionalnoj sigurnosti -

Duran je rekao da je Turska poduzela konkretne korake u podršci globalnom miru i pozvao zemlje regije da podijele tu odgovornost, naglašavajući da se stabilnost može postići samo kroz inkluzivnu saradnju, međusobno povjerenje i kolektivnu mudrost.

Naveo je primjere, uključujući proces normalizacije između Azerbejdžana i Armenije, Žitni koridor između Rusije i Ukrajine i ulogu Turske u posredovanju u iranskoj krizi.

Pozivajući na novu arhitekturu regionalne sigurnosti, rekao je da bi ona također trebala izgraditi zajedničke kapacitete protiv vanjskih prijetnji.

"Doprinosimo uspostavljanju raznolikih mehanizama saradnje kako bismo se suočili s novim rizicima", dodao je.​​​​​​​

"U konačnici, kroz sve ove napore, cilj nam je izgraditi vlastiti ekosistem informacija, znanja i diplomatije", rekao je Duran.

"Želimo da on odražava stvarnost našeg regiona, njeguje kolektivnu mudrost i doprinosi uravnoteženijem globalnom poretku", istakao je.

Naglasio je da region mora ponovo preuzeti autorstvo vlastite naracije.

"Narativ je moć. Ko god definira značenje oblikuje red. Naš region mora ponovo preuzeti autorstvo vlastite priče, ne da bi se mitologizirao, već da bi izrazio svoju civilizacijsku misiju s jasnoćom i samopouzdanjem", rekao je.

Osvrćući se na poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana za pravedniji svijet, Duran je rekao da ovo nije samo deklaracija nade već strateška vizija.

"Svijet se već promijenio. Naša je odgovornost osigurati da se mijenja u pravom smjeru", rekao je.

"Ovo zahtijeva prekograničnu saradnju, otpor algoritamskoj dominaciji, odbranu istine, obnovu pravde i hrabrost da se zamisli novi globalni poredak zasnovan na dostojanstvu i legitimitetu", rekao je.

"Ovako istina postaje pravda. Ovako pravda postaje red i ovako regija o kojoj se nekada govorilo postaje regija koja govori sama za sebe", zaključio je.