Trodnevna Minhenska sigurnosna konferencija završena je u nedjelju nakon intenzivnih diskusija na visokom nivou usmjerenih na rat u Ukrajini, razvoj evropske sigurnosne arhitekture i budućnost transatlantskih odnosa u brzo promjenjivom globalnom poretku, javlja Anadolu.

Na konferenciji se okupilo više od 1.000 lidera, diplomata i sigurnosnih stručnjaka iz više od 115 zemalja, uključujući oko 60 šefova država i vlada.

Konferencija je otvorena u petak upozorenjima o eroziji međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da je "stari svijet nestao", tvrdeći da brze geopolitičke promjene prisiljavaju države da preispitaju svoje pozicije u onome što je opisao kao novu eru.

Njemački kancelar Friedrich Merz slično je upozorio da međunarodni poredak "više ne postoji u svom izvornom obliku", navodeći ruski rat u Ukrajini i rastuća rivalstva velikih sila.

- Ukrajina, NATO, transatlantsko jedinstvo -

Ukrajina je dominirala dnevnim redom tokom cijele konferencije.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je da Rusija trpi "zapanjujuće gubitke" u ratu, pozivajući saveznike da ne nasjedaju na narative koji Moskvu prikazuju kao "moćnog medvjeda".

Naglasio je da evropske zemlje povećavaju izdvajanja za odbranu i preuzimaju veću odgovornost unutar NATO-a.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više je puta naglasio važnost jedinstva, nazivajući ga "najboljim presretačem" protiv Rusije.

Sastao se sa zvaničnicima NATO-a i američkim izaslanicima na marginama konferencije kako bi razgovarali o finansiranju protivzračne odbrane i diplomatskim naporima usmjerenim na okončanje rata, uz tvrdnju da Kijev neće praviti kompromise u pogledu svog teritorijalnog integriteta.

Evropski lideri istakli su potrebu za jačom koordinacijom odbrane, a predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen potvrdila je planove za povećanje izdvajanja za odbranu, rekavši da bi jača Evropa ojačala NATO.

Britanski premijer Keir Starmer pozvao je na jači evropski stub unutar saveza, uz očuvanje transatlantskih veza. Također je rekao da Evropa mora smanjiti određene strateške zavisnosti i raditi na izgradnji "više evropskog NATO-a".

Merz je naglasio i da EU mora uspostaviti partnerstva sa zemljama poput Turske, Indije i Brazila kako bi se suočila s globalnim izazovima.

Tokom sastanaka razgovarali su i o nuklearnom ponovnom naoružavanju, a španski premijer Pedro Sanchez upozorio je da bi proširenje arsenala bila "historijska greška", pozivajući umjesto toga na obnovljene napore u kontroli naoružanja.

Dok su američki zvaničnici uvjeravali evropske saveznike u posvećenost Washingtona NATO-u, nekoliko evropskih lidera upozorilo je da bi jednostrani pristupi mogli oslabiti jedinstvo saveza.

Kina i SAD su također održale kontakte na visokom nivou na marginama konferencije, a kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi sastao se s američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom dok su obje strane rješavale tenzije oko Ukrajine i šire globalne konkurencije.

Wang je rekao da bi Evropa trebala biti "za stolom" u svim budućim mirovnim pregovorima o Ukrajini i signalizirao spremnost Pekinga da pruži dodatnu humanitarnu pomoć Kijevu.

Zelenski se također sastao s izaslanicima američkog predsjednika Donalda Trumpa uoči očekivanih trilateralnih razgovora u Ženevi, rekavši da očekuje da će sastanci biti "zaista produktivni", ponavljajući da svako rješenje mora zaštititi suverenitet Ukrajine.

- Bliski istok, globalni izazovi, budućnost Evrope -

Pored Ukrajine, razgovarali su i o Bliskom istoku.

Saudijski ministar vanjskih poslova Faisal bin Farhan pozvao je na trenutni prekid ubistava u Gazi i apelovao na napredak ka palestinskoj državnosti, naglašavajući da stabilnost zahtijeva konkretne korake ka rješenju o dvije države.

Palestinski ministar vanjskih poslova Varsen Aghabekian Shaheen pozvao je evropske zemlje poput Njemačke i Finske da priznaju državu Palestinu.

Razmatrali su i suverenitet i napore za obnovu Sirije, kao i mehanizme odgovornosti, nakon godina sukoba.

Iranski nuklearni program ponovo se pojavio kao ključno pitanje, a generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Mariano Grossi rekao je da je novi sporazum o inspekcijama s Teheranom "tehnički moguć", ali politički težak.

Raspravljalo se i o klimatskoj sigurnosti i ekonomskoj otpornosti, a lideri su upozorili da neaktivnost u vezi s klimom predstavlja rastuće ekonomske i sigurnosne rizike.

Posljednjeg dana konferencije, pažnja je preusmjerena na dugoročno strateško pozicioniranje Evrope.

Šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas odbacila je tvrdnje da je Evropa u padu, rekavši da kontinent mora ojačati svoju odbranu i globalnu ulogu u sve konkurentnijem okruženju.

Iz Turske, konferenciji su prisustvovali ministar finansija Mehmet Simsek, šef Nacionalne obavještajne službe Ibrahim Kalin, predsjedavajući parlamentarnog Odbora za nacionalnu odbranu Hulusi Akar i glavni predsjednički savjetnik za vanjsku politiku i sigurnost Akif Cagatay Kilic, koji su održali bilateralne sastanke na marginama.