Poznati sjeverni planinski vrhovi Pakistana, decenijama atraktivni za planinare iz cijelog svijeta, ove sezone bilježe drastičan pad dolazaka stranih posjetilaca. Skoro 90 posto manje nego prethodne godine.

Uzrok tome su nepredvidive klimatske katastrofe, oružani sukobi u regiji i naglo povećanje taksi, što ozbiljno ugrožava pakistansku planinarsku i turističku ekonomiju.

Prema podacima Alpinističkog kluba Pakistana, ove godine je samo 270 stranih planinara pokušalo uspon u regiji Gilgit-Baltistan, u poređenju s više od 2.000 prošle godine.

Ova regija dom je pet od 14 najviših svjetskih planina, uključujući K2, Nanga Parbat, Broad Peak te Gasherbrum I i II.

"Oštri vremenski uslovi, lavine, odroni stijena i jaki vjetrovi prisilili su mnoge ekspedicije da odustanu od uspona", rekao je Karrar Haidri, potpredsjednik Alpinističkog kluba.

On ističe da su klimatske nepogode ove godine posebno pogodile Pakistan, zemlju koja se još oporavlja od najsmrtonosnijih poplava u svojoj historiji, s najmanje 1.000 poginulih, hiljadama uništenih sela i preko dva miliona raseljenih, uglavnom iz provincije Panjab.

Međutim, Haidri ističe da pad broja dolazaka nije uzrokovan samo vremenskim neprilikama.

"Pored kiša i poplava, na to su utjecali i nedavni ratovi te povećanje taksi za penjanje", rekao je i ukazao i na četverodnevni oružani sukob između Pakistana i Indije u maju, kao i rat između Izraela i Irana koji je trajao 12 dana u junu.

Ove sezone, samo 40 planinara uspjelo je doći do vrha K2, druge najviše planine na svijetu, 25 ih je osvojilo Nanga Parbat, a manji broj se popeo na Gasherbrum I.

- Lokalni turizam i nosači teško pogođeni -

Gilgit-Baltistan je godinama bio globalna destinacija za alpiniste i planinare, poznat po svojoj ljepoti i bogatoj kulturnoj baštini na raskršću Centralne i Južne Azije. Pad dolazaka devastirao je lokalnu ekonomiju, gdje je turizam ključni izvor prihoda. Vlasnici hotela, prodavači, prevoznici, zanatlije i ulični prodavači čaja duž Karakorumske magistrale ostali su bez mušterija.

"Ovo je prva 'sušna' sezona još od 2020. godine, kada je penjanje bilo potpuno zabranjeno zbog pandemije COVID-19. Ove godine nisam učestvovao ni u jednoj ekspediciji", rekao je Ashraf Ali Raza Sadpara, jedan od najiskusnijih lokalnih nosača koji je tri puta osvojio K2.

"Ovo bi inače bio naš najzaposleniji period. Ranije smo odbijali ponude, jer ih je bilo previše. A sada je sezona postala noćna mora", dodao je.

Nosači, poznati i kao šerpe u Himalajima, izuzetno su vješti u planinskoj logistici, ali često suočeni s iskorištavanjem. Bez stranih penjača, mnogi su ostali bez posla i bore se da prehrane porodice.

Pad bilježi i domaći turizam. Prošle godine, Gilgit-Baltistan je posjetilo više od milion domaćih putnika i 24.000 stranih posjetilaca bez dozvole za penjanje. Ove godine, kako navodi Haidri, pad i domaćih i stranih dolazaka je zabrinjavajući.

- Između promocije i zaštite -

Upućeni iz industrije navode da je još jedan ključni razlog za otkazivanje ekspedicija nagli porast taksi za penjanje. Administracija Gilgit-Baltistana je udvostručila taksu za dozvolu za K2 sa 1.750 na 3.500 američkih dolara po penjaču, dok su takse za druge vrhove preko 8.000 metara porasle s 1.000 na 2.500 dolara.

"Planinari štede godinama da ostvare svoj san. To nije nešto što odluče danas i krenu sutra. Mi ih rezervišemo godinu ili dvije unaprijed", objasnio je Anwar Syed, organizator ekspedicija iz Islamabada.

"Kad saznaju da su im se troškovi udvostručili ili utrostručili, mnogi otkažu planove. Regionalni ratovi su situaciju dodatno pogoršali", dodao je, navodeći da je polovina njegovih ekspedicija ove sezone otkazana.

Iqbal Hussain, generalni direktor Turističkog odjela Gilgit-Baltistana, branio je odluku o povećanju taksi, navodeći da je riječ o prvom poskupljenju od 1999. godine.

"Odluka je donesena zbog više faktora, a glavni je zaštita okoliša. Postepeni porast komercijalnih ekspedicija stvorio je probleme koji bi mogli biti štetni za planine ako se ne obuzdaju", rekao je.

Naglasio je da je povećanje djelimično usmjereno i na smanjenje gužvi na K2, planini visokoj 8.611 metara, poznatoj kao "divlja planina", zbog svoje smrtonosne staze. Čak i pri povoljnim uslovima, 86 planinara je izgubilo život pokušavajući da je osvoje.

Hussain je uporedio pakistanske cijene s Nepalom, koji za dozvolu za Everest naplaćuje 15.000 dolara.

"Dajemo sve od sebe da promovišemo alpinizam, ali moramo i zaštititi planine", poručio je.