Nakon 32 godine od rušenja u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, džamija Ahmed-bega Salihbegovića u Bijeljini ponovo je otvorila vrata vjernicima, javlja Anadolu.

Ovaj historijski i duhovni biser, podignut još 1875/1876. godine, danas je svečano otvoren u prisustvu velikog broja vjernika, gostiju i zvaničnika.

Izaslanik reisul-uleme, muftija sarajevski Nedžad ef. Grabus naglasio je važnost jedinstva, zahvalnosti i obnove zajedničkog života oko džamije Ahmed-bega Salihbegovića.

Istakao je da ovaj prostor treba ponovo postati mjesto okupljanja, duhovnosti i činjenja dobrih djela, podsjećajući da džamije imaju posebnu ulogu u oblikovanju zajednice.

"Džamije su sveti prostori, kao što su to i crkve i sinagoge, i u Bosni i Hercegovini se rađa jedna svijest da se sakralni objekti moraju čuvati za dobro svih ljudi u našoj zemlji. Svi ovi vjerski objetki su, pored vjerskog, i kulturno dobro svih ljudi u Bosni i Hercegovini, i mislim da tu poruku trebamo ponijeti iz ovog bosanskohercegovačkog grada", poručio je Grabus.

Muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović posebno je naglasio duhovni značaj ove džamije i njen povratak na mjesto koje je stoljećima pripadalo muslimanima Bijeljine.

"Nemjerljivo nam puno znači što smo se ovim povodom okupili u bijeljinskoj čaršiji. Povod je višestruko vrijedan, jer je ovo jedna od naših najznačajnijih vrijednosti, a pored duhovnog, veliki je simbolički značaj. Uspjeli smo da obnovimo još jednu džamiju u Bijeljini, što svjedoči novom vremenu i novim odnosima među ljudima i novim vrijednostima, i to nam je sve, itekako, važno", rekao je.

Poručio je da "ne možemo zaboraviti vrijeme u kojem su činjeni zločini i porušene sve džamije, ali danas želimo da gledamo u budućnost, jer je ova džamija potrebna vjernicima u Bijeljini".

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina Samir ef. Camić istakao je da je obnova džamije Ahmed-bega Salihbegovića povratak identiteta i snage vjere u ovom kraju.

"Sretni smo što otvaramo treću po redu obnovljenu džamiju u Bijeljini, a sedmu na području Medžlisa. Ovo je medžlis u kojem je sva infrastruktura, nažalost, porušena, a mi obnavljamo naš život, naš identitet, jer su džamije zapravo naš identitet. Munare su naši svjetionici i mjesta okupljanja svih ljudi koji žive i dolaze ovdje", rekao je.

Uz Atik džamiju i Ahmed-age Krpića džamiju, ovo je treći obnovljeni objekat koji svjedoči o stoljetnom prisustvu islama u ovom semberskom gradu. Pored vjerskih, svečanom otvorenju prisustvovali su brojni državni zvaničnici.