Stručnjaci pozdravljaju važan sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kao "dobar početak" koji bi mogao pomoći u ublažavanju višegodišnjih napetosti između dvije najveće svjetske ekonomije, čak i dok nepovjerenje i dalje zamagljuje odnos, javlja Anadolu.

Dvojica lidera sastala su se prošle sedmice u južnokorejskom lučkom gradu Busanu, simboličnoj lokaciji koja premošćuje utjecaj SAD-a u Istočnoj Aziji i rastući regionalni otisak Kine.

Samit je označio vrhunac Trumpove turneje po tri nacije širom Azije, gdje je nastojao ponovo uspostaviti američki utjecaj kroz kombinaciju trgovinskih sporazuma, lične diplomatije i oštrog transakcijskog pregovaranja.

Dok je Trump javno pohvalio razgovore kao "fantastične", objavivši da je Peking pristao kupiti više američkih poljoprivrednih i energetskih proizvoda, analitičari kažu da pravi značaj sastanka leži manje u samim sporazumima, a više u činjenici da su dvije strane uopće razgovarale.

"Sastanak Trumpa i Xija bio je dobar početak za bilateralne odnose SAD-a i Kine", rekao je za Anadolu Jagannath Panda, profesor i šef Stockholmskog centra za Južnu Aziju i Indo-Pacifik.

Smatra da je sastanak "otvorio vrata za njihove bilateralne pregovore i da od sada bude kontinuirani pregovarački kanal."

Ali je upozorio na preuranjeni optimizam, sugerirajući da ishod prvog sastanka ne bi nužno trebao biti smatran "pozitivnim ili produktivnim".

- Tajvan opterećuje odnose -

Kenzo Fujisue, bivši japanski senator i ministar, izrazio je sličnu notu umjerenog očekivanja.

"Možda se situacija neće promijeniti za godinu ili dvije godine", rekao je za Anadolu, priznajući šire mišljenje da korijeni rivalstva sežu preduboko za brzo pomirenje.

Uprkos javnom iskazivanju dobre volje, sporna pitanja poput Tajvana i dalje su velika preokupacija odnosa.

U intervjuu za CBS emitovanom u nedjelju, Trump je rekao da ima "jasno razumijevanje" s Xijem da će se Peking suzdržati od napada na Tajvan tokom njegovog mandata.

"Njegovi ljudi su na sastancima otvoreno rekli: 'Nikada ne bismo ništa učinili dok je predsjednik Trump predsjednik', jer znaju posljedice", rekao je Trump.

Dodao je da se to pitanje nikada nije pojavilo tokom sastanka u Busanu jer kineski lider to vrlo dobro razumije.

Ta kombinacija javne saradnje i privatnog upozorenja ostavlja regionalne saveznike Washingtona da hodaju po diplomatskoj žici. Mnoge azijske vlade, od Japana do Filipina, i dalje su oprezne da ne budu uhvaćene između asertivne Kine i transakcijskog SAD-a.

Prema Pandi, azijske nacije vrlo pažljivo prate. Većina, rekao je, zauzet će vrlo pažljiv i konzervativan pristup u odnosu s Trumpovom administracijom, jer znaju da je predsjednik Trump vrlo nepredvidljiv.

- Turneja definisana transakcijskom diplomatijom -

Sastanak u Busanu bio je kruna turneje koju analitičari opisuju kao vježbu transakcijske diplomatije, obilježje Trumpove vanjske politike i u njegovom prvom mandatu i od povratka na dužnost.

"Trump je bio prilično direktan i prilično transakcionalan kada je u pitanju nametanje tarifa", primijetio je Panda, dodajući da čak ni američki saveznici nisu pošteđeni.

Opisao je Trumpov pristup kao korištenje ekonomskih alata ne samo radi profita, već kao oblik strateške poluge.

Međutim, rekao je da cilj Washingtona nije otuđiti partnere.

"Trumpova administracija nije ovdje da bi uništila klasične veze Amerike s regijama", rekao je i dodao:

"Ono što želi jasno staviti do znanja regiji je da Amerika želi posao, a Amerika želi novac nazad."

Iza Trumpovih tarifnih manevara, dodao je Panda, krije se i šira ambicija, da se ponovo uspostavi dominacija koju je SAD nekada imao.

Ovaj pristup bio je očigledan tokom cijele turneje, tokom koje je Trump najavio niz bilateralnih trgovinskih sporazuma usmjerenih na prilagođavanje tarifa, transfer tehnologije i pristup kritičnim mineralima, sve ključno za osiguranje američkih lanaca snabdijevanja i suzbijanje kineskog utjecaja.

- Ključna uloga Japana -

U Tokiju, svojoj drugoj stanici, Trump se sastao s carem Naruhitom i novim japanskim premijerom Sanae Takaichijem, potpisavši niz sporazuma koji pokrivaju brodogradnju, tehnološku saradnju i odbranu.

Washington je također odobrio prodaju projektila za japanske borbene avione F-35, signalizirajući produbljivanje vojne koordinacije uslijed rastuće zabrinutosti zbog jačanja kineske mornarice i zračnog prostora.

Fujisue je odnose SAD-a i Japana nazvao vrlo dobrim, opisujući ih kao ključne za suprotstavljanje ogromnoj prijetnji brzog vojnog širenja Kine.

"Kina tako brzo povećava svoj odbrambeni budžet. Ovo je ogromna prijetnja za Japan. Dakle, trebali bismo sklopiti savez sa SAD-om i drugim azijskim zemljama", rekao je Fujisue.

Dodao je da Japan ne smatra Trumpovu tarifnu politiku kaznenom, već vrlo dobrom prilikom za uspostavljanje dobrih odnosa sa SAD-om.

Za sada, analitičari smatraju samit Trump - Xi opreznim ponovnim otvaranjem dijaloga, a ne probojem. Dok ekonomski sporazumi i diplomatski gestovi dominiraju naslovima, temeljna konkurencija oko tehnologije, sigurnosti i globalnog liderstva ostaje napeta.

Ipak, kako je Panda rekao, sastanak je otvorio kapiju koja bi, ako se održi, mogla spriječiti da najznačajnije svjetsko rivalstvo sklizne u dublju konfrontaciju.