Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan istakao je u petak potrebu za sporazumom između Irana i SAD-a, jer obje strane imaju volju da se uključe u pregovore nakon perioda zračnih napada i pojačanih tenzija, javlja Anadolu.

Fidan je odgovorio na pitanja vezana za aktuelne događaje tokom direktnog televizijskog prenosa gdje je rekao da je sastanak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i američkog predsjednika Donalda Trumpa na samitu NATO-a u Hagu bio planiran.

Rekao je da se razgovaralo o regionalnim pitanjima, posebno o Pojasu Gaze, Rusiji i Ukrajini te Iranu, te da je sastanak bio vrlo konstruktivan i da je dobro prošao.

Fidan je rekao da su evropski lideri primili k znanju Trumpovu poruku da su izdaci za odbranu članica NATO-a nedovoljni. Članice NATO-a postigle su konsenzus o povećanju odbrambenih troškova na 5 posto u dvije odvojene stavke – 3,5 posto za osnovne odbrambene troškove i do 1,5 posto za sajber sigurnost, kritičnu infrastrukturu i izgradnju industrijskih kapaciteta, u narednih 10 godina.

Na pitanje o sljedećem samitu NATO-a u Turskoj, Fidan je napomenuo da je posljednji put održan u toj zemlji 2004. godine.

"Sada je 2026. godina, i kao što znate, prošle godine smo se prijavili i prihvaćeni smo da budemo domaćini u Istanbulu. Naš predsjednik trenutno razmatra i konsultuje se o tome da li će to biti Istanbul ili Ankara. Trenutno postoje dva odvojena mišljenja o ovom pitanju. On (Erdogan) će donijeti odluku."

U vezi sa sukobom koji je započeo izraelskim napadima na Iran, Fidan je rekao: "Kao što znate, oboje pažljivo pratimo i uključeni smo u sva dešavanja u regionu. Većinu vremena kao posrednici. Jer je u našem interesu i u interesu našeg regiona da ratovi ne izbijaju i da postojeći prestanu."

Napomenuo je da je u prvoj sedmici napada na Gazu rekao da „dolazi rat između Irana i Izraela“, dodajući da je „izraelski napad na Iran gurnuo Iran u poziciju legitimne odbrane i postalo je jasno da Izrael nije toliko moćna zemlja koliko tvrdi u smislu uništavanja iranskih nuklearnih kapaciteta. To je samo razotkrilo vlastito obračunavanje.“

Fidan je napomenuo da su politički potezi izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na domaćem terenu također odigrali ulogu u izraelskoj vanjskoj politici.

Rekao je da je svijet vidio da „tamo postoji politički um koji ne oklijeva zapaliti regiju zbog vlastitih interesa.“

- Regija mora biti u pripravnosti -

„Ovaj rat je privremeno zaustavljen nakon 12 dana, ali postoji primirje zasnovano na pretpostavci da su nuklearni kapaciteti eliminisani. U stvari, regija mora biti u pripravnosti zbog mogućnosti kršenja primirja i nastavka međusobnih napada“, rekao je Fidan.

Naglašavajući da je rat nametnuo ogromne troškove, ne samo dvjema zemljama već i regiji, Fidan je rekao: „Kao što znate, između dvije zemlje postoji udaljenost od preko 1.000 kilometara (621 milja) i nema granice. Stoga je to rat koji prelazi granice i uključuje različite zemlje. Trenutno postoji period tišine, ali da bi ovo bilo trajnije, neophodan je sporazum između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.“

Odgovarajući na pitanja o iranskim nuklearnim kapacitetima, Fidan je izjavio da je nuklearno pitanje samo jedan aspekt tekućeg procesa između Izraela i Irana, te da postoje i drugi faktori.

„Jasno je da su, kao rezultat vojne operacije koju su izvele Sjedinjene Američke Države, nuklearni objekti u Iranu uveliko oštećeni i postali neupotrebljivi“, rekao je.

Napominjući da nuklearni program ima mnogo komponenti i da su objekti teško oštećeni, Fidan je priznao da je iranskom nuklearnom programu nanesen „jasan i ozbiljan“ udarac.

„Najveći izazov pred nama su pregovori. Iskreno, kada Iran sjedne za pregovarački sto, hoće li Amerikanci pokrenuti samo nuklearno pitanje ili će pokrenuti i druga pitanja? Ako pokrenu i druga pitanja, iskreno, ne mislim da će Iranci o njima razgovarati. Međutim, što se tiče nuklearnih pitanja, iskreno vjerujem da će se uložiti napor da se postigne razumijevanje, slično sporazumu koji je postojao za vrijeme Obamine administracije“, rekao je.

Međutim, Fidan je istakao da ne misli da će Teheran u ovom trenutku toplo pozdraviti prijedloge koji bi značili potpunu predaju i zahtijevali eliminaciju kapaciteta osim nuklearnih.

- Razgovori s Rubiom -

Fidan je odgovorio na pitanje o navodima da je primio poziv od američkog državnog sekretara Marca Rubija u noći kada je Izrael napao Iran, rekavši da se „takav razgovor održao“.

Rekao je da je SAD prenio da „pošto nisu učestvovali u napadu, nisu imali nikakvu ulogu u njemu, te da ih Iranci stoga ne bi trebali napadati, a ako bi to učinili, odgovorili bi vrlo oštro“. Također je rekao da je SAD spomenuo „neka pitanja u vezi sa svojom zabrinutošću za sigurnost američkog prisustva u regiji“.

Fidan je rekao da je SAD zatim kontaktirao Irance i prenio im da „SAD neće igrati ulogu u slučaju napada i stoga ne žele da SAD intervenišu na način koji bi ih uvukao u rat, djelujući kao posrednik“.

U vezi s tvrdnjama da će se Trump i iranski predsjednik Masoud Pezeshkian sastati u Turskoj, Fidan je rekao: „Dozvolite mi da kažem ovo: Zbog povjerenja u vodstvo našeg predsjednika, najnapredniji prijedlozi i situacije su stavljeni na dnevni red, ali ih neću komentarisati.“

Odgovarajući na pitanje o tome hoće li se SAD uključiti u situaciju nakon izraelskih napada na Iran i hoće li Araghchi dati svoju prvu izjavu o tom pitanju u Turskoj 21. juna, Fidan je rekao: "Kada smo se u subotu sastali s našim iranskim kolegom, Amerikanci nisu bili u ratu."

"Preciznije, Amerikanci nisu izrazili nikakvu namjeru da se uključe u sveopšti rat kao što su to učinili Izraelci. Postojao je problem u vezi s nuklearnim postrojenjima. Trenutno mišljenje je da su Izraelci stalno u pokretu kako bi eliminirali ta postrojenja i prijetnju koju predstavljaju, dok Iranci uzvraćaju. Oni zatim počinju napadati druge ciljeve, a ovaj rat će postati produženiji, iscrpljujući i rasprostranjeniji. Dakle, na neki način, glavna ideja koja je potaknula akciju bila je pomisao da bi, ako se nuklearna postrojenja eliminišu, moglo doći do usporavanja u tom pogledu. Naravno, bez obzira da li će napasti nuklearni objekat ili neku drugu lokaciju, to je i dalje pitanje rata."

Fidan je prepričao svoj razgovor s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem nakon američkih napada.

"Sljedećeg dana, kada smo razgovarali s našim iranskim kolegom, naš osnovni savjet je, naravno, bio da prvo shvatimo koje su namjere Amerikanaca. Da li je to potpuno destruktivni rat ili je ograničen na nuklearna postrojenja? Čini se da je ograničen na nuklearna postrojenja. Ovo je dio iranske strategije, kao što se već vidjelo. Na našem sastanku sam vidio da je on također prenio ovu poruku: 'Ako ova ograničena aktivnost ostane kakva jeste, naš odgovor će također biti ograničen.' Ovo je bila važna poruka. Prenijeli smo ovu poruku. Naravno, Iran je o tome interno razgovarao. Došli su do određene tačke. A onda, kako je i sam gospodin Trump izjavio u svojoj objavi (na društvenim mrežama), kroz međusobnu komunikaciju i dogovor, postalo je stvar 'ti si pogodio moje mjesto, ja ću pogoditi tvoje, ali ću se ograničiti na ovo mjesto'."

Fidan je napomenuo da se sličan incident dogodio kada je Kasem Soleimani, komandant Kuds snaga, ubijen 2020. godine.

"I tamo je postignut sličan preliminarni dogovor tokom odmazde kako ne bi bilo daljnje eskalacije. Ovo je zapravo jedna od najrjeđih situacija u historiji ratovanja", rekao je.

- Mogućnost pomirenja SAD-a i Irana -

Na pitanje hoće li se pregovori o iranskom nuklearnom programu nastaviti i hoće li Turska igrati posredničku ulogu ako se razgovori održe, Fidan je napomenuo da je Erdogan izrazio spremnost Turske za bilo kakvu ulogu.

"Ali postoje preliminarne naznake da će se proces započet u Omanu prije nekoliko godina ponovo aktivirati. Možda će htjeti pokušati ponovo. Iskreno, mislim da mogu postići dogovor o nuklearnim pitanjima", rekao je Fidan.

"Kao što sam rekao, ovdje postoji mogućnost kompromisa. Pogotovo nakon nedavnog napada na nuklearna postrojenja. Ali, naravno, ne mogu govoriti u ime obje zemlje. Kada sam razgovarao sa zvaničnicima obje zemlje, imao sam neke ideje koje bi im pomogle da se nađu na sredini", izjavio je.

Ministar je naglasio potrebu za kreativnim idejama za rješavanje problema, jer obje strane dolaze sa vrlo udaljenih početnih pozicija.

„Početna pozicija Amerikanaca je da u Iranu ne bi trebalo biti aktivnosti obogaćivanja. Iranci tvrde da je mirno nuklearno obogaćivanje pravo koje proizilazi iz međunarodnog prava i sporazuma. Kao što znate, oni su pristalice nuklearnog sporazuma i NPT-a (Ugovora o neširenju nuklearnog oružja)“, rekao je.

Fidan je istakao da su sankcije uvedene kao rezultat glasanja o iranskim nuklearnim resursima prije nekoliko godina, rekavši: „Postoji i druga ravnoteža: pet stalnih članica su sve zemlje s nuklearnim oružjem i nemoguće je da se o bilo čemu dogovore u trenutnoj situaciji. Međutim, slažu se da se ne dozvoli šestoj zemlji da posjeduje nuklearno oružje. Ali, nema napora da se broj smanji na četiri, tri ili dvije. Jer, na kraju, niko nikome ne vjeruje.“