Nova studija objavljena u časopisu Communications Earth & Environment otkriva da svijetle stijene koje je pronašao NASA-in rover Perseverance mogu biti dokaz da je Mars nekada imao toplu, kišovitu klimu koja je trajala milionima godina, javlja Anadolu.

Istraživanje, koje vodi Adrian Broz sa Univerziteta Purdue, fokusira se na stijene bogate kaolinitom, mineralom gline koji se na Zemlji formira uglavnom u tropskim regijama s obilnim padavinama.

"Dakle, kada vidite kaolinit na mjestu poput Marsa, gdje danas sigurno nema tekuće vode na površini, to nam govori da je nekada bilo mnogo više vode nego što je ima sada", rekao je Broz.

Fragmenti kaolinita koje je uočio Perseverance kreću se od malih oblutaka do velikih gromada.

Analizirani su pomoću roverovih instrumenata SuperCam i Mastcam-Z i upoređeni sa sličnim stijenama na Zemlji.

Njihovo prisustvo na Marsu, koji je sada hladan i suh, sugerira da je planeta nekada imala mnogo više tečne vode.

Stijene su otkrivene razbacane po krateru "Jezero", području za koje se vjeruje da je sadržavalo veliko drevno jezero.

Iako naučnici nisu sigurni gdje je kaolinit nastao, hemijska poređenja sa uzorcima sa Zemlje ukazuju na to da je najvjerovatnije nastao dugotrajnim kišama, a ne podzemnom hidrotermalnom aktivnošću.

Istraživači su rekli da stijene čuvaju ključni zapis o klimatskoj historiji Marsa i jačaju tezu da je planeta nekada možda imala okruženje pogodno za život.