Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija Francesca Albanese izjavila je da, uprkos američkim sankcijama i rastućem pritisku na nju, neće prestati govoriti protiv zločina u Palestini, poručivši da se istina ne može ušutkati pred genocidom.

Prošlo je više od pet mjeseci otkako su Sjedinjene Američke Države uvele kontroverzne sankcije Albanese, specijalnoj izvjestiteljici UN-a za okupirane palestinske teritorije.

Kao rezultat toga, zabranjeno joj je putovanje u SAD, a svaka imovina ili druga sredstva koja ima u toj zemlji ili njenim bankama mogu biti zamrznuti.

Međutim, Albanese je odbila dozvoliti da je to ušutka u njenim kontinuiranim naporima da govori protiv izraelskog genocida u Gazi.

U intervjuu za Anadolu u Londonu kazala je da je pritisak na nju postao sve intenzivniji, dodajući da se suočila s lažnim optužbama za antisemitizam i lažnim optužbama za podržavanje terorizma.

Četrdesetosmogodišnja italijanska pravnica i stručnjakinja za ljudska prava rekla je da su te lažne optužbe našle plodno tlo u licemjerju mnogih zapadnih zemalja i zapadnih ljudi.

"Postaju sve brutalniji s ličnim prijetnjama i fizičkim prijetnjama, a zatim su došle sankcije kao kombinacija svega toga", rekla je.

"Ne možete ušutkati istinu pred genocidom", ponovila je.

Albanese je kazala da vjeruje da je samo pitanje vremena kada će ova nepravda završiti.

"To neće trajati vječno. Zato nam treba više ljudi koji će joj se suprotstaviti", dodala je.

Stručnjaci UN-a su u augustu upozorili da američke sankcije protiv Albanese ugrožavaju sistem ljudskih prava, mjesec dana nakon što je SAD objavio da je uveo sankcije specijalnoj izvjestiteljici zbog njenih napora da potakne djelovanje Međunarodnog krivičnog suda (MKS) protiv američkih i izraelskih zvaničnika.

U augustu je SAD također sankcionirao četvero zvaničnika MKS-a zbog odobravanja naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, naloga koji obojicu terete za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Pojasu Gaze.

Albanese je također ukazala na važnost odgovornosti i potrebu za snažnim djelovanjem kako bi se odgovorni za genocid u Gazi pozvali na odgovornost.

Navodeći da su britanski, francuski, italijanski, belgijski, pa čak i državljani Tunisa učestvovali u borbama u izraelskoj vojsci tokom napada na Gazu, rekla je da je zbog toga ključno da postoji odgovornost na lokalnom nivou, državnih zvaničnika, kompanija i pojedinaca koji su bili saučesnici u zločinima ili su ih počinili.

"Oni trebaju biti pozvani na odgovornost. Trebaju se smatrati osumnjičenima", dodala je.

Upitana o tome što nekoliko evropskih zemalja bojkotuje Eurosong 2026. u znak protesta zbog dopuštanja učešća Izraela uprkos genocidu, Albanese je izrazila zaprepaštenje što se Izrael isključuje samo na nivou zabave, a ne u diplomatskim okvirima.

"Nevjerovatno je da je Eurosong prvo mjesto, poput javnog okupljanja, gdje je Izrael efektivno bojkotovan od strane zemalja koje ustaju i izlaze", rekla je.

"Ovo se trebalo desiti u Generalnoj skupštini UN-a. Izrael sada ne bi trebao sjediti kao bilo koja druga članica u Generalnoj skupštini UN-a. Njegovo članstvo treba biti suspendirano", rekla je.

Albanese je objasnila da to nije zato što je Izrael jedina država koja čini zločine ili krši ljudska prava, već zato što to čini nemilosrdno.

Nakon potvrde početkom decembra da će Izrael ponovo učestvovati na godišnjem muzičkom takmičenju, emiteri u pet zemalja, Islandu, Irskoj, Nizozemskoj, Sloveniji i Španiji, objavili su da će se povući sa Eurosonga 2026.

Napominjući da se Izrael već suočava s dva međunarodna suda, Međunarodnim krivičnim sudom i Međunarodnim sudom pravde, Albanese je rekla da ljudi trebaju nastaviti vršiti pritisak.

"Narodna akcija, principijelna mobilizacija država članica, to će biti zarazno i nadam se da će dovesti, što prije moguće, do kraja izraelskih zločina", kazala je.

Južna Afrika je u decembru 2023. podnijela tužbu Međunarodnom sudu pravde optužujući Izrael za činjenje genocida u Gazi. Nekoliko zemalja se od tada pridružilo postupku, uključujući Španiju, Irsku, Libiju, Meksiko, Belgiju i Tursku.

MSP je u međuvremenu izdao tri privremene mjere kojima se Izraelu nalaže da spriječi genocidna djela i omogući dostavu humanitarne pomoći u Gazu.

Odvojeno, u novembru 2024. godine, Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje Netanyahua zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi, gdje je više od 70.000 ljudi ubijeno, većinom žena i djece, a više od 170.000 drugih ranjeno u brutalnoj ofanzivi od oktobra 2023. godine, napadu koji se nastavio čak i nakon početka primirja u oktobru ove godine.