Lideri 32 države članice NATO-a u srijedu su se obavezali na značajno povećanje izdvajanja za odbranu, obećavajući da će do 2035. godine godišnje izdvajati pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) kako bi zadovoljili i osnovne odbrambene potrebe i šire sigurnosne potrebe, javlja Anadolu.

U deklaraciji izdatoj na kraju samita u Hagu, NATO je naveo da je cilj ulaganja jačanje odvraćanja i odbrambenih sposobnosti usred rastućih sigurnosnih izazova, posebno dugoročne prijetnje koju predstavlja Rusija i stalne opasnosti od terorizma.

"Saveznici se obavezuju da će do 2035. godine godišnje ulagati pet posto BDP-a u osnovne odbrambene potrebe, kao i u odbrambene i sigurnosne izdatke kako bi osigurali naše individualne i kolektivne obaveze, u skladu sa članom 3. Washingtonskog sporazuma", navodi se u deklaraciji.

Cilj od pet posto uključuje dvije glavne komponente, najmanje 3,5 posto BDP-a godišnje za osnovne odbrambene izdatke kako bi se ispunili NATO ciljevi sposobnosti, i do 1,5 posto BDP-a za područja kao što su zaštita kritične infrastrukture, cyber sigurnost, civilna otpornost, inovacije i izgradnja industrijskih kapaciteta.

Svaka država članica će podnijeti godišnje planove u kojima će biti navedena kredibilna putanja za postizanje cilja potrošnje. Lideri NATO-a su se složili da će 2029. godine pregledati napredak, prilagođavajući saldo na osnovu promjenjivog strateškog okruženja i odbrambenih zahtjeva.

Haška deklaracija naglašava da će ova povećana ulaganja omogućiti NATO-u da ispuni svoja tri osnovna zadatka, odvraćanje i odbranu, sprečavanje i upravljanje krizama i kooperativnu sigurnost.

Podrška odbrambenim naporima i industrijskoj bazi Ukrajine bit će uključena u obračun odbrambenih troškova saveznika u okviru novog okvira od pet posto.

"Saveznici ponovo potvrđuju svoje trajne suverene obaveze da pruže podršku Ukrajini, čija sigurnost doprinosi našoj, i u tu svrhu će uključiti direktne doprinose ukrajinskoj odbrani i njenoj odbrambenoj industriji prilikom obračuna odbrambenih troškova saveznika", navodi se u deklaraciji.

Deklaracija je potvrdila namjeru NATO-a da proširi transatlantsku odbrambenu industrijsku saradnju i smanji prepreke u odbrambenoj trgovini među saveznicima.

"Radit ćemo na uklanjanju odbrambenih trgovinskih barijera među saveznicima i iskoristit ćemo naša partnerstva za promociju odbrambene industrijske saradnje", navodi se.

Deklaracija je također potvrdila da će se sljedeći samit NATO-a 2026. godine održati u Turskoj, a zatim u Albaniji 2027. godine.

Govoreći na konferenciji za novinare na kraju samita, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte je pohvalio nedavnu američku operaciju usmjerenu na iranske nuklearne kapacitete, nazivajući je vrlo ciljanim potezom i ogromnim udarcem ambicijama Teherana.

"Pohvaljujem predsjednika za to", dodao je.

Što se tiče Rusije, Rutte je zadržao svoj ustaljeni stav, ponovivši da ne vjeruje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Naglasio je da je cilj ruskog lidera da podijeli Zapad imao kontraefekt, jer su se Finska i Švedska pridružile NATO-u od početka rata u Ukrajini, a njeni saveznici su se obavezali na veću potrošnju na odbranu.

Što se tiče nedostatka formulacija o članstvu Ukrajine u deklaraciji samita, Rutte je rekao da je NATO odabrao koncizan format.

"Ono što zaista želimo ovdje učiniti nije da se prisjetimo svih formulacija, poput nepovratnog puta u NATO. To je i dalje tu. Ništa se nije promijenilo, već da se zaista fokusiramo na tri ključna pitanja u pet paragrafa", zaključio je.