ISTANBUL (AA) - Samo nekoliko mjeseci nakon rekordne 43-dnevne obustave rada vlade koja je poremetila savezne službe širom Sjedinjenih Američkih Država, Washington se ponovo približava fiskalnom roku koji bi mogao pokrenuti novo zatvaranje.

Zakonodavci se suočavaju s rokom do 30. januara kako bi obnovili finansiranje za većinu saveznih agencija, što otvara prostor za pregovore visokog uloga o državnoj potrošnji, nacionalnom dugu i subvencijama za zdravstvenu zaštitu.

Bez novog dogovora, veliki dijelovi savezne vlade mogli bi biti zatvoreni, što bi dovelo do slanja radnika na prinudni neplaćeni dopust i obustave neesencijalnih usluga.

Rizik proizlazi iz privremenog dogovora postignutog u novembru, kojim je okončana prethodna obustava rada. Iako je tim sporazumom u potpunosti finansirano nekoliko sektora za cijelu fiskalnu godinu, uključujući Ministarstvo poljoprivrede, vojnu izgradnju, boračka pitanja i Kongres, a za većinu državnih operacija osigurano je samo kratkoročno finansiranje, čime su zakonodavci dobili vrijeme za pregovore o širem budžetskom kompromisu.

To vrijeme sada ističe.

Očekuje se da će pregovori biti teški, potaknuti nastojanjima da se smanji deficit od 2,2 biliona dolara i žestokom borbom oko budućnosti subvencija za zdravstvenu zaštitu.

- Zdravstvo se pojavljuje kao glavna linija razdora

Troškovi zdravstvene zaštite postali su centralna tačka spoticanja u pregovorima o finansiranju, pri čemu obje strane zauzimaju čvrste stavove oko subvencija koje Amerikancima pomažu da priušte zdravstveno osiguranje.

U središtu spora nalaze se proširene subvencije koje smanjuju mjesečne premije osiguranja za osobe koje se osiguravaju putem tržišta Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti (Affordable Care Act). Te subvencije su istekle krajem 2025. godine, a pitanje njihovog obnavljanja postalo je ključno u razgovorima uoči nadolazećeg roka za finansiranje.

Otprilike 22 miliona ljudi koristi ovu proširenu podršku, što čini oko devet od deset korisnika tržišta osiguranja.

Prema analizi Fondacije Kaiser Family Foundation, premije bi se za ove korisnike više nego udvostručile bez tih kredita. To predstavlja prosječno povećanje od 114 posto, pri čemu bi godišnji troškovi porasli s prosječnih 888 dolara u 2025. na 1.904 dolara u 2026. godini.

Kongresni ured za budžet procijenio je da bi oko četiri miliona ljudi više bilo bez zdravstvenog osiguranja u narednoj deceniji ako se subvencije ne produže.

Američki predsjednik Donald Trump izrazio je snažno protivljenje postojećem okviru zdravstvene zaštite.

"Obamacare je katastrofa! Premije divlje rastu za zdravstvenu zaštitu ispod standarda!!! Demokrati, uradite nešto!!!", pisao je na društvenoj mreži Truth Social.

Demokrate, s druge strane, poručuju da neće pristati na smanjenje potrošnje ukoliko se ne očuvaju zaštite u oblasti zdravstva.

"Naš stav nije komplikovan: ukinite rezove, smanjite troškove, spasite zdravstvenu zaštitu", rekao je lider demokratske manjine u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries.

I drugi zdravstveni programi suočavaju se s istekom finansiranja krajem januara, uključujući podršku zdravstvenim klinikama u zajednici, inicijative za liječenje dijabetesa i prošireni pristup telemedicinskim uslugama.

- Pritisak deficita dodatno komplikuje pregovore

Spor oko zdravstvene zaštite odvija se u kontekstu rastuće zabrinutosti zbog javnih finansija SAD-a.

Početkom decembra, bruto nacionalni dug zemlje iznosio je oko 38,4 biliona dolara, što je više za preko dva biliona dolara u odnosu na godinu ranije i predstavlja prosječan dnevni rast od 6,12 milijardi dolara.

Savezni deficit za 2025. godinu iznosio je 1,78 biliona dolara, što je ekvivalentno 5,9 posto ekonomskog učinka zemlje.

Tvrda konzervativna struja koristi nadolazeći rok kako bi progurala duboka smanjenja potrošnje, tvrdeći da su rastući nivoi duga neodrživi.

Međutim, usvajanje bilo kojeg zakona o potrošnji ostaje teško u oštro podijeljenom Kongresu.

Iako republikanci imaju većinu u Senatu, većina zakonodavstva i dalje zahtijeva tro-petinsku supervećinu, što podrazumijeva podršku obje strane i daje demokratama polugu da traže ustupke - poput produženja subvencija za zdravstvenu zaštitu.

Neki zakonodavci su predložili promjenu senatskih pravila i ukidanje filibustera za zakone o potrošnji, što bi omogućilo njihovo usvajanje prostom većinom, potez koji snažno podržava Trump.

Međutim, mnogi institucionalisti u Senatu su se tome protivili, strahujući da bi to smanjilo dvostranačku saradnju i na kraju se obilo o glavu kada se kontrola nad Senatom promijeni.

- Šta se dešava tokom obustave rada vlade

Do obustave rada vlade dolazi kada Kongres ne odobri potrošnju, čime se saveznim agencijama zakonski onemogućava nastavak normalnog rada.

Pravni temelj savremenih obustava rada uspostavljen je početkom 1980-ih, kada je utvrđeno da se tokom prekida u odobravanju sredstava ne smiju trošiti nikakva sredstva osim onih potrebnih za uredno gašenje rada agencija. Jedini veliki izuzeci odnose se na aktivnosti koje uključuju sigurnost ljudskih života ili zaštitu imovine.

Ured za upravljanje i budžet određuje tačne detalje o tome koje funkcije moraju biti obustavljene.

Tokom obustave rada, usluge koje se smatraju ključnim za javnu sigurnost, uključujući sigurnost granica, kontrolu zračnog saobraćaja i vojsku, nastavljaju s radom, ali radnici ne primaju platu dok se finansiranje ne obnovi.

Svi ostali neesencijalni savezni radnici šalju se na prinudni neplaćeni dopust.

Svaka agencija odlučuje koji će zaposleni ostati na dužnosti, što dovodi do neujednačenog utjecaja širom vlade. Tokom posljednje obustave rada, Ministarstvo pravde SAD-a saopćilo je da će oko 90 posto od svojih 115.100 zaposlenih ostati na poslu, uključujući sve zaposlene u FBI-ju. Nasuprot tome, Ministarstvo rada planiralo je zadržati na radu samo oko 3.400 od ukupno 12.900 zaposlenih.

- Ekonomski i društveni troškovi

Obustave rada vlade više puta su remetile američku ekonomiju i svakodnevni život.

Obustava rada od 43 dana krajem 2025. godine bila je najduža u historiji, ali je pratila obrazac ponavljajućih praznina u finansiranju. Od uvođenja savremenog budžetskog procesa 1970-ih godina, SAD su doživjele više od 20 obustava rada ili prekida finansiranja, od čega je 11 rezultiralo slanjem saveznih radnika na neplaćeni dopust.

Ranije obustave dovele su do kašnjenja na aerodromima, obustave inspekcija, zatvaranja nacionalnih parkova i gubitka milijardi dolara ekonomske aktivnosti.

Tokom obustave rada od 35 dana u periodu 2018-2019, za vrijeme Trumpovog prvog mandata, oko 380.000 saveznih radnika poslano je na neplaćeni dopust, dok je dodatnih 420.000 bilo primorano raditi bez plate. Taj događaj izazvao je gubitak milijardi dolara ekonomskog rasta i doveo do velikih poremećaja na aerodromima zbog nedostatka osoblja.

U 2013. godini, dok je predsjednik bio Barack Obama, obustava rada od 16 dana izazvana sporovima oko Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti dovela je do toga da je Uprava za hranu i lijekove odgodila gotovo 900 inspekcija, a Nacionalna služba parkova odbila milione posjetilaca na više od 400 nacionalnih spomenika i lokacija.

Prošlogodišnja obustava rada koštala je američku ekonomiju procijenjenih 90 milijardi dolara, izjavio je u novembru Kevin Hassett, direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća.

Kako se približava kraj mjeseca, globalna zajednica pažljivo prati hoće li američki zakonodavci uspjeti postići kompromis. Bez dogovora, SAD rizikuju novo razdoblje zastoja u radu vlade, obnovljene ekonomske poremećaje i neizvjesnost u zemlji i inostranstvu.