Rekordno krčenje šuma u brazilskoj Amazoniji u januaru
Područje iskrčeno šumom, utvrđeno na osnovu satelitskih snimaka, u periodu januar - decembar 2021. godine veće je za čak 29 posto, odnosno 10.363 kilometara kvadratnih

Bogota
Brazilska prašuma Amazonija početkom 2022. godine doživjela je najgori nivo krčenja šuma sa oko 360 kilometara kvadratnih izgubljene šume u januaru, objavio je u srijedu brazilski nacionalni institut za svemirska istraživanja INPE, prenosi Anadolu Agency (AA).
Područje iskrčeno šumom, utvrđeno na osnovu satelitskih snimaka, u periodu januar - decembar 2021. godine veće je za čak 29 posto, odnosno 10.363 kilometara kvadratnih.
Od avgusta 2020. do jula 2021, prašuma je izgubila 13.200 kvadratnih kilometara vegetacije, što je najveća površina od 2006. godine.
Ekolozi se brinu da će, ako se trend nastavi, 2022. biti još razorna godina za brazilsku Amazoniju.
U Brazilu se krčenje šuma povećalo otkad je desničarski predsjednik Jair Bolsonaro preuzeo dužnost 2019. godine, dosegnuvši najviši nivo u 12 godina.
Iako je Bolsonarova vlada prošlog novembra na samitu UN-a o klimi u Glasgowu uložila napore da pokaže da štiti Amazoniju, obećavši da će okončati ilegalnu sječu šuma do 2028. godine, podaci pokazuju da nisu učinjeni nikakvi napori da se riješi problem.
Naučnici tvrde da je u posljednjih 36 godina region zbog krčenja šuma izgubio 17 posto svoje izvorne vegetacije.
Kontinuirano uništavanje uzrokovano ljudskim upletanjem u Amazoniju dovodi više od 8.000 endemskih biljaka i 2.300 životinja u veliki rizik od izumiranja.
Stručnjaci upozoravaju da bi se, ako se uništi 20 do 25 posto šume, ona mogla osušuti, zbog čega bi je bilo nemoguće spasiti.
Uništavanje može ugroziti samu sposobnost kišne šume da funkcioniše kao spremnik ugljika, što može dovesti do potencijalno pogubnih rezultata za globalne klimatske promjene.