Politička kriza u Gambiji

ANKARA (AA) - Najmanja zemlja afričkog kontinenta Gambija je prošla kroz jedan historijski proces, nakon što je bivši predsjednik ove zemlje Yahya Jammeh najprije odbio, pa priznao izborni poraz i odstupio s vlasti u ovoj zemlji, piše Anadolu Agency (AA).

Gambija je zemlja sa 1,5 miliona stanovnika, a 90 posto toga čini muslimanska populacija. Okružena je teritorijom 20 puta većeg Senegala i ima vrlo interesantnu graničnu liniju.

Prema historijskim izvorima, tadašnji britanski kolonijalisti su na brodovima preko rijeke Gambije dolazili do unutrašnjih dijelova zemlje, te su granice zemlje određivali prema mjestima do kojih su dobacili njihovi topovi.

Sada već bivši predsjednik Yahya Jammeh je nakon završene srednje škole u Banjulu 1984. godine pristupio Nacionalnoj žandarmeriji. Već 1989. godine bio je službenik obezbjeđenja tadašnjeg predsjednika Gambije, a 1994. godine, kada je ima 29 godina, izvršio je vojni udar i srušio vlast.

Jammeh je 1996. godine penzionisan iz vojske, a iste godine osnovao i partiju Domovinskog saveza za razvoj, te je na narednim izborima ostvario pobjedu.

Aktuelni predsjednik Gambije privukovao je dosta pažnje i kroz svoje izjave.

Jammeh je 2015. godine svoju zemlju proglasio Islamskom republikom, no kako će, i pored toga, kršćani u njegovoj zemlji moći izvšavati svoje vjerske obaveze

Predsjednik Jammeh je u svom obraćanju povodom muslimanskog praznika Ramazanskog bajrama, objavio kako su u njegovoj zemlji zabranjeni brakovi s maloljetnim osobama. Naime, najavio je da će za one koji budu stupali u brak s mlađim od 18 godina biti izrečene zatvorske kazne do 20 godina, a isto tako i za porodice maloljetnica.

Adam Barrow pojavio se kao protukandidat Jammehu na predsjedničkim izborima u decembru 2016. godine. Barow, koji je rođen 1965. godine u zapadnoj gambijskoj regiji Mankamand Kunda, politikom se počeo baviti u Partiji jedinstvene demokratije (UDP).

No, ono na osnovu čega je Gambija došla u žizu svjetske javnosti jeste činjenica da je Jammeh najprije prihvatio izborni poraz, a nakon toga uputio žalbu Vrhovnom sudu Gambije.

Jammeh je, umjesto prepuštanja vlasti Barowu, što je trebao učiniti 19. januara, proglasio 90-dnevno vanredno stanje u zemlji, tvrdeći da će vanredno stanje spriječiti ustavnu krizu i prazninu u vlasti.

Međunarodna zajednica i Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) u više navrata su pozvale Jammeha da odstupi s dužnosti.

Pošto je Jammeh odbio sve pozive, trupe ECOWAS-a su, uz odobrenje Vijeća sigrunosti Ujedinjenih naroda (UN), intervenisale na teritoriji Gambije.

Jammeh je nakon toga za nacionalnu televiziju izjavio kako niko ne treba umrijeti zbog rješavanja političke krize u zemlji, čime je prihvatio izborni poraz.

- Zašto je intervenisao Senegal? -

Gambija je zemlja u kojoj žive različite etničke grupe. Teritorijalno graniči jedino sa Senegalom, s kojim nakon pokušaja puča 1981. godine ima bliske odnose. Tokom boravka tadašnjeg predsjednika Jaware u inostranstvu, uz pomoć vojske Senegala ugušen je državni puč.

Gambija i Senegal su nakon pokušaja puča, 12. decembra 1981. godine potpisali sporazum, prema kojem ove dvije zemlje djeluju zajednički po pitanju "valute, vojske i ekonomije".

Konfederacija Senegambija, kako je nazvana, trajala je u periodu između 1. februara 1982 i 30. septembra 1989. sodine. Senegal je, naime, često isticao i djelovanje u okviru jedne države, no Gambija je to odbila, napustivši konfederaciju.

Neki stručnjaci intervenciju Senegala povezuju upravo sa dugogodišnjim bliskim i susjedskim odnosom Senegala i Gambije, no drugi stručnjaci smatraju kako su odnosi između dviju zemalja napeti već duži niz godina.