Požari se smiruju, pitanja gomilaju: Evropski odgovor na šumske požare pod lupom
Rekordnih milion hektara širom Evrope je ove godine izgorjelo u požarima, najviše od početka praćenja 2006. godine

Istanbul
ISTANBUL (AA) – Evropa može "odahnuti" nakon burne sezone šumskih požara, ali iza ugljenisanih područja ostaju pitanja o tome zašto kontinent ostaje toliko nespreman da spriječi i obuzda takve požare, javlja Anadolu.
Ove godine, rekordnih milion hektara je izgorjelo – najviše od 2006. godine, kada je Evropski sistem za informisanje o šumskim požarima počeo pratiti situaciju.
Španija i Portugal su najteže pogođeni. Španija je izgubila 400.000 hektara, šest puta više od prosjeka, dok je u Portugalu izgorjelo 270.000 hektara. Najmanje 11 ljudi je poginulo u obje zemlje.
Sezona sa šumskim požarima otkrila je duboke slabosti u upravljanju požarima u Evropi, a stručnjaci upozoravaju da ekstremni šumski požari više nisu izuzetak već nova stvarnost.
- Požari koji se ne mogu ugasiti -
Victor Resco de Dios, profesor šumarskog inženjerstva na Univerzitetu Lleida u Španiji, rekao je da su požare podstakle šume preopterećene zapaljivim organskim materijalom.
"Ovo su požari koji se ne mogu ugasiti. Nije stvar tehnologije, nije stvar moći. To je stvar goriva, energije i fizike", rekao je za Anadolu.
Kada se plamen uzdigne iznad pet metara, objasnio je, gašenje požara postaje gotovo nemoguće. Ovog ljeta, neki požari u Španiji dostigli su 25 metara i emitovali više od 15 puta veću energiju koja požar kvalifikuje kao ekstremni.
U augustu je nekoliko megapožara istovremeno izbilo širom Iberijskog poluostrva, preopteretivši sisteme za hitne slučajeve.
"Oni vrše trijažu, pa odlaze na mjesta koja smatraju najvažnijim, a ostala ostavljaju napuštena. To stvara mnogo nezadovoljstva", rekao je Resco de Dios, objašnjavajući da su mnogi stanovnici prepušteni sami sebi.
U Španiji, u regijama poput Leona i Galicije, hiljade ljudi protestovali su zbog onoga što su smatrali neuspjesima regionalnih i nacionalnih vlada u rješavanju požara.
Domingos Xavier Viegas, direktor portugalskog Centra za istraživanje šumskih požara (CEIF) na Univerzitetu u Coimbri, također je ukazao na poteškoće u kontroli ovogodišnjih požara.
"Ovo je situacija koja je potpuno neuobičajena", rekao je Viegas za Anadolu, naglašavajući da se požari šire u područjima gdje se inače ne bi očekivali.
"Ovi požari se šire u takvim uslovima, takvim intenzitetom, da ih nije moguće suzbiti. I ovo je novo", rekao je, napominjući da se ponašanje požara dramatično promijenilo posljednjih decenija pod pritiskom klimatskih promjena.
Mreža "World Weather Attribution" otkrila je da su vrući, suhi i vjetroviti uslovi koji stoje iza požara sada 40 puta vjerovatniji zbog globalnog zagrijavanja.
I Viegas i Resco de Dios također su naveli ruralni egzodus, loše upravljanje krajolikom i pad lokalne poljoprivrede kao strukturne faktore koji čine evropske šume ranjivijim.
"Ovo su požari koji se ne mogu ugasiti, ali se mogu spriječiti. Ono čemu svjedočimo ovih dana samo je pregled onoga što će se dogoditi. Za 10 ili 20 godina, sezone poput ove koju smo imali ove godine smatrat će se vrlo blagim", rekao je Resco de Dios.
- Jaz u prevenciji i šta treba promijeniti -
Resco de Dios tvrdio je da sistemi prevencije još uvijek "nisu ni blizu dovoljni" i da je javna svijest o riziku od požara i dalje niska, naglašavajući da i administracije i stanovništvo trebaju ozbiljnije shvatiti rizike.
"Ne možemo se boriti protiv ovih požara onako kako smo se borili prije 30 godina. Oni su drugačiji. Zahtijevaju obavještajne podatke. Zahtijevaju analizu. I to je nešto što neke regije u Španiji još uvijek trebaju poboljšati", objasnio je.
Poručio je da "ako ne brinemo o prirodi, onda ćemo morati platiti veliki račun."
Viegas se složio, ukazujući na praznine u finansiranju, strategiji i učešću građana.
"Uvijek postoje stvari koje bi se trebale i mogle učiniti, ali se ne rade iz mnogo razloga: nedostatak percepcije, nedostatak novca, nedostatak moći ili volje", rekao je.
Stručnjaci naglašavaju da samo gašenje požara nije dovoljno – Evropa mora preispitati način upravljanja svojim pejzažima.
"Potreban nam je mozaik vegetacije, poput šarenice s različitim načinima korištenja zemljišta. Potrebno nam je više šuma, šuma u porastu, maslinika, vinograda", dodao je je Resco de Dios.
Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.