Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da Zagreb razmatra pravne i druge aspekte prijedloga za sudjelovanje u Odboru za mir, nakon što ga je na to tijelo pozvao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

U objavi na platformi X sa sjeištem u SAD-u, Plenković je rekao da visoko cijeni poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa te naglasio da je potpora povijesnom mirovnom procesu na Bliskom istoku jedan od najvažnijih i najplemenitijih ciljeva koje Hrvatska dijeli sa Sjedinjenim Državama i širom međunarodnom zajednicom.

“Podupiranje i unapređenje povijesnog mirovnog procesa na Bliskom istoku ostaje jedan od naših najvažnijih zajedničkih ciljeva sa Sjedinjenim Državama i međunarodnom zajednicom,” poručio je hrvatski premijer.

Plenković je naveo da hrvatska vlada trenutačno analizira pravne i druge elemente prijedloga te da će se u nadolazećem razdoblju konstruktivno uključiti u razgovore s američkim i europskim partnerima.

Dodao je da će Hrvatska i dalje snažno zagovarati očuvanje i jačanje transatlantskih odnosa, kao i napore usmjerene prema miru na Bliskom istoku i u drugim dijelovima svijeta.

Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je formalno objavio i potpisao povelju Odbora za mir tokom ceremonije u švicarskom Davosu.

Inicijativa, prvobitno zamišljena kao mehanizam za nadgledanje primirja u Gazi i poslijeratne obnove, od tada se proširila u šire međunarodno tijelo za posredovanje u sukobima, s desetinama zemalja pozvanih da se pridruže.

Među zemljama koje su prihvatile poziv su Izrael, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Jordan, Katar i Egipat, kao i članice NATO-a Turska i Mađarska.

Ostale države učesnice uključuju Maroko, Pakistan, Indoneziju, Kosovo, Kazahstan, Uzbekistan, Vijetnam, Argentinu, Armeniju, Azerbejdžan i Bjelorusiju.

Prošle sedmice, Bijela kuća je objavila formiranje Odbora za mir, uz odobrenje Nacionalnog komiteta za upravljanje Gazom, jednog od četiri tijela zadužena za upravljanje prelaznom fazom u enklavi.

Očekuje se da će odbor, kojim će vjerovatno predsjedavati Trump, djelovati kao međunarodna organizacija za izgradnju mira, s mandatom koji se proteže i izvan Gaze.

Zvaničnici Bijele kuće rekli su da je pozvanim zemljama rečeno da će za stalno članstvo u odboru biti potreban doprinos od najmanje milijardu dolara u prvoj godini.

Prema nacrtu povelje, državama članicama bi u početku bio odobren trogodišnji mandat, dok bi stalna mjesta bila rezervirana za one koji preuzmu finansijsku obavezu.

Francuska, Norveška i Švedska javno su odbile pridružiti se inicijativi, navodeći zabrinutost da bi to moglo potkopati ulogu Ujedinjenih nacija. Druge evropske zemlje, uključujući Njemačku, Veliku Britaniju i Italiju, ostale su uzdržane.

Očekuje se da će Izvršni odbor koji nadgleda Odbor za mir uključivati ​​bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira, američkog državnog sekretara Marca Rubia, specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa, Trumpovog zeta Jareda Kushnera, milijardera Marca Rowana, šefa Grupe Svjetske banke Ajaya Bangu i američkog političkog savjetnika Roberta Gabriela.