JERUSALEM/ISTANBUL (AA) - Uprkos širokoj javnoj podršci u Izraelu vojnom napadu na Iran, ostaje nejasno hoće li kampanja ojačati politički položaj premijera Benjamina Netanjahua, posebno kada se prašina slegne, javlja Anadolu.

Napadi na Iran bili su jedna od ključnih ambicija Netanjahua. Ali napadi pokrenuti 13. juna i koji su trajali 12 dana došli su u trenutku kada se Netanjahu suočava s krhkom političkom budućnošću.

Netanjahu, kojeg Međunarodni krivični sud (ICC) traži zbog ratnih zločina u Pojasu Gaze, pod velikim je domaćim pritiskom zbog neuspjeha kada je riječ o napadima Hamasa u Izraelu 7. oktobra 2023. i približava se odlučujućoj fazi u svom dugotrajnom suđenju za korupciju.

Dobro je svjestan da većina Izraelaca, uključujući mnoge u opoziciji, podržava vojni napad na Iran. Taj konsenzus se odrazio u javnim izjavama i anketama.

Anketa Izraelskog instituta za studije nacionalne sigurnosti od 22. juna pokazala je da 73 posto Izraelaca podržava napade na Iran, dok je 18 posto bilo protiv. Anketa je pokazala da 76 posto vjeruje da je odluka o napadu uglavnom ili vrlo snažno zasnovana na sigurnosnim razlozima.

Ipak, samo devet posto ispitanika vjeruje da će iranska nuklearna prijetnja biti u potpunosti eliminisana. Gotovo polovina, 49,5 posto, smatra da će uglavnom biti neutralizovana, dok 27,5 posto vjeruje da će prijetnja biti neznatno smanjena. Šest posto je reklo da će ostati nepromijenjena.

Od samog početka napada na Iran, izraelska vojska je objavila desetine videosnimaka koji prikazuju napade na iranske gradove, s ciljem podizanja morala usred raketnih baraža koje su stigle do izraelskih gradova, uključujući Tel Aviv.

Dok su Izraelci svjedočili razaranjima kakva su se rijetko vidjela ranije, posebno u centralnom Izraelu, zvaničnici, pa čak i opozicione ličnosti, branili su troškove rata, nazivajući ih prihvatljivim s obzirom na prijetnju koju predstavlja iranski nuklearni program, koji se u Izraelu široko smatra "egzistencijalnim".

- Netanjahuova popularnost -

Rat je dao kratkoročni poticaj Netanyahuovoj popularnosti, što je izazvalo spekulacije među njegovim saradnicima da bi to mogao pokušati kapitalizirati raspisivanjem prijevremenih izbora, prema izraelskim medijima.

Iako mandat njegove vlade ističe krajem 2026. godine, opozicioni lideri su se više od godinu dana zalagali za prijevremene izbore - zahtjeve koje je Netanyahu odbacio tokom ratnog vremena.

Anketa lista is "Maariv" u petak pokazala je da je rat povećao podršku Netanyahuovoj stranci Likud, iako ne dovoljno za formiranje vlade.

"Otprilike sedmicu dana nakon početka rata s Iranom i s obzirom na dostignuća vojske, Netanyahu postiže veliku političku pobjedu", objavio je Maariv.

Istraživanje je pokazalo da Likud osvaja pet mjesta u Knessetu (izraelskom parlamentu), sa 27 na 27 - što je najveći rezultat od napada Hamasa u oktobru 2023. godine.

Taj uzlazni trend nastavio se čak i nakon objave o prekidu vatre.

Kanal 12 je objavio da bi, ako bi izbori bili održani sada, Likud osvojio 26 mjesta, istisnuvši novu desničarsku stranku koju predvodi bivši premijer Naftali Bennett, za koju se predviđa da će osvojiti 24.

Prije rata, očekivalo se da će Bennettova stranka nadmašiti sve ostale, prema anketama.

Međutim, ankete Kanala 12 i Maariva sugerirale su da će Netanyahuov desničarski blok osvojiti 49 mjesta - manje od 61 mjesta potrebnog za formiranje vladajuće koalicije.

- Reakcija opozicije -

Dok su sve glavne stranke, uključujući i opoziciju, pozdravile rezultate rata i nazvale ga "pobjedom", lideri opozicije pripisali su zasluge vojsci za uspjeh i namjerno su izbjegavali hvaliti Netanyahua.

U unaprijed snimljenom "govoru o pobjedi" u utorak, Netanyahu je izjavio: "Postigli smo veliku pobjedu i eliminirali egzistencijalnu prijetnju Izraelu", nazivajući rat "historijskim trijumfom koji će se pamtiti generacijama".

Ali, mnogi posmatrači tvrde da će Netanyahuov poslijeratni položaj zavisiti od budućih otkrića o stvarnim ishodima rata, posebno s obzirom na izvještaje u SAD-u da napadi nisu uspjeli uništiti iranski nuklearni program.

- Neriješene prijetnje -

Izraelski vojni analitičar Ron Ben-Yishai upozorio je da bi moglo proći nekoliko mjeseci da se u potpunosti procijeni šteta nanesena iranskoj nuklearnoj i raketnoj infrastrukturi.

"Kakvu smo štetu zaista nanijeli iranskom nuklearnom i raketnom programu? Postoji li stvarna mogućnost brzog proboja do 'jednostavne' nuklearne bombe?", Ben-Yishai je postavio pitanje u analizi objavljenoj u srijedu u novinama "Yedioth Ahronoth".

Doveo je u pitanje koliko su Iranci spremni da uđu u ozbiljne pregovore i naprave stvarne ustupke SAD-u, naglašavajući da su "ovo pitanja koja se sada moraju ispitati - uz smanjenje praznina u izraelskoj civilnoj odbrani".

Ben-Yishai je napomenuo da je "još jedan ključni fokus preostale raketne sposobnosti Irana. Dok je Teheran lansirao balističke rakete tokom rata, njegovi arsenali krstarećih raketa i dronova jedva su korišteni. Moguće je da Iran i dalje zadržava značajne ofanzivne kapacitete u ovim područjima."

- Gaza, sporazum SAD-a i Irana, političke posljedice -

Pojavila su se pitanja o tome da li je Netanyahu napravio ustupke po pitanju Gaze kao dio šireg sporazuma o prekidu vatre između SAD-a i Irana.

"Ako se primirje (s Iranom) održi, ključna pitanja su da li SAD mogu postići stroži nuklearni sporazum s Iranom i da li je Netanyahu pristao na ustupke u Gazi kao dio pregovora kojima je posredovao Trump", napisao je vojni analitičar "Haaretza" Amos Harel.

Harel je rekao da su napadi možda promijenili dinamiku odvraćanja, ali nisu uspjeli uništiti iranske nuklearne ambicije.

Rekao je da bombardovanja, ne samo da su "unazadila iranski nuklearni projekat" već su i uspostavila "novu ravnotežu odvraćanja".

S obzirom na to da američki predsjednik Donald Trump podržava prekid vatre i vrši pritisak na Iran, Harel je rekao da je "pitanje da li Trumpova administracija može postići obavezujući sporazum koji nameće daleko strože zahtjeve Iranu i uključuje jasne mehanizme provođenja".

Ipak, upozorio je da će "na osnovu prošlih iskustava, režim (u Iranu) vjerovatno pokušati produžiti pregovore što je duže moguće i neće oklijevati da pribjegne obmani i izbjegavanju kako bi izbjegao međunarodni nadzor".

Jedna mogućnost, primijetio je Harel, "je neformalni aranžman 'tišina za tišinu' - prema kojem bi Izrael, a možda i Sjedinjene Američke Države, ponovo udarile ako bi prekid vatre bio prekršen".

"Ali bez detaljnog sporazuma", dodao je, "šta predstavlja kršenje? Može li Izrael djelovati kao odgovor na bilo kakvu obnovljenu iransku aktivnost u nuklearnom polju? Mogu li se ograničenja ponovo provesti bez rata u punom obimu? I šta se dešava sa 450 kilograma 60 posto obogaćenog uranijuma koji Iran još uvijek posjeduje?"

Kritikovao je Netanyahuov rat protiv Gaze koji je "krvava rana koja zahtijeva visoku cijenu zbog odbijanja vlade da traži kraj sukoba".

"Dok Netanyahu pokušava uvjeriti Izraelce u još jednu potpunu pobjedu - ovaj put protiv Irana - Gaza i dalje postoji, zajedno s taocima, mrtvima i uzaludnom vojnom kampanjom koja ubija civile bez rješavanja sukoba", napisao je Harel.

- Rane proslave -

Maariv je u uvodniku upozorio da Netanyahu i Trump "prerano slave".

Uprkos izjavama o uspjehu, napomenuo je da izvještaji ukazuju na to da iranski nuklearni program nije uništen, već je samo odgođen na nekoliko mjeseci.

"Razlika između političkih podataka i stvarnosti na terenu je zabrinjavajuća - posebno kada lideri žele prikazati sliku pobjede", navodi se.

Izrael je pokrenuo napade na Iran 13. juna, napadajući vojne, nuklearne i civilne lokacije i ubijajući iranske vojne zapovjednike i nuklearne naučnike. Napad je trajao 12 dana, ubijeno je 606 osoba, a ranjeno 5.332.

U znak odmazde, Iran je gađao izraelske obavještajne i vojne objekte balističkim raketama i dronovima, ubivši 28 ljudi i ranivši 3.238, objavili su iranski državni mediji.

SAD je zatim napao iranske nuklearne lokacije, tvrdeći da su "okončale" Teheranov nuklearni program. Kao odgovor, Teheran je bombardovao američku zračnu bazu Al Udeid u Kataru.

SAD je 24. juna objavio prekid vatre između Izraela i Irana.