Svijet

Nesigurnost i loši uslovi: Rohingye slave Bajram na zabačenom ostrvu u Bangladešu

Većina arakanskih muslimana nije željela ići na ostrvo Bhasan Char, ističući kako je zbog prirodnih nepogoda opasan za život

Ekip   | 22.07.2021
Nesigurnost i loši uslovi: Rohingye slave Bajram na zabačenom ostrvu u Bangladešu

Istanbul

Hiljade izbjeglica Rohingya slavi muslimanski praznik Kurban-bajram na zabačenom ostrvu u Bangladešu u neizvjesnosti da li će i na koji način biti vraćeni u Mijanmar, javlja Anadolu Agency (AA).

Od decembra prošle godine, vlasti Bangladeša premjestile su gotovo 20.000 pripadnika progonjene etničke manjinske skupine na udaljeno ostrvo Bhasan Char u južnom Bengalskom zaljevu uz obećanja o boljem životu i egzistenciji.

Većina arakanskih muslimana nije željela ići na ostrvo Bhasan Char, ističući kako je zbog prirodnih nepogoda opasan za život.

Međutim, zbog loših životnih uslova u pretrpanom improvizovanom kampu Cox’s Bazar, konačno su donijeli odluku da se prebace na ostrvo.

"Otkako sam pobjegao u Bangladeš prije gotovo četiri godine, živio sam u izbjegličkom kampu u Cox’s Bazaru. Šator u kojem sam bio je napravljen od bambusovih štapića, a oko njega je sve bilo natrpano i bijedni su uslovi. Ali sada, zajedno sa porodicom živim u betonskoj kući u boljem okruženju", rekao je Mohammad Rashid, Rohingya na Bhasan Charu.

Rekao je da su prvi put, povodom Kurban-bajrama, dobili dovoljno mesa za jelo.

"Ali ništa ne može biti usporedivo s onim danima u mojoj kući u Rakhine u Mijanmaru. Slavio bih Bajram s porodicom i prijateljima", ispričao je Rashid.

Mnoge njemu drage osobe, kako je kazao, ubila je mijanmarska vojska u akciji 2017. godine.

Rašid je jedan od 750.000 Rohingya koji su, prema izvještaju Amnesty Internationala, pobjegli iz Mijanmara od 25. augusta 2017. u Bangladeš.

Na taj način je na više od 1,2 miliona povećan broj osoba bez državljanstva u najvećem svjetskom izbjegličkom kampu u južnoazijskoj zemlji.

Motiur Rahman je kazao da osim komaraca i nestašice struje, životni uslovi na ostrvu su daleko bolji nego u izbjegličkim kampovima u Cox’s Bazaru.

"U četiri godine života u Bangladešu, prvi put sam Kurban-bajram proslavio s lijepom količinom mesa za svoju porodicu, kao što sam nekada uživao u svojoj zemlji", rekao je Rahman.

Kako je kazao, žive život bez budućnosti.

"Moja djeca nemaju odgovarajuće obrazovanje", izjavio je Rahman.

Napetost se neprestano povećava među izbjeglicama Rohingya u Bangladešu, dok se njihov san o mirnoj repatrijaciji iznova ruši usred novih izazova poput pandemije COVID-19 i februarskog vojnog puča u Mijanmaru.

"Čini se da moramo ostati u Bangladešu mnogo godina jer brutalna vojska, koja je opet ilegalno zauzela vlast, uopće nije zainteresovana za naš povratak", rekao je Mohammad Ansar, mladić na Bhasan Charu.

Kako je kazao, tretiraju ih kao ljude bez državljanstva, bez izbjegličkog statusa.

"Dakle, mi ovdje nemamo budućnosti", rekao je Ansar.

Međutim, kako je kazao, Kurban-bajram je ove godine bolji nego u prethodne tri.

"Ali u neizvjesnosti je pitanje sigurne i dostojanstvene repatrijacije. Dakle, ništa nam ne može donijeti mir. Želimo imati sljedeću generaciju ljudi na vlastitoj zemlji", poručio je Ansar.

- Rohingya djeca uživaju u Bajramu -

Stotine djece Rohingya na ostrvu uživalo je u Bajramu uz različite sadržaje i slavlje.

Na ostrvu nisu zabilježeni slučajevi koronavirusa, iako je umrlo 26 Rohingya. Oko 2.330 je zaraženo koronavirusom u kopnenim logorima.

Djeca Rohingya su povodom Kurban-bajrama obukla novu odjeću i igrala se zajedno.

Barem nakratko, zaboravili su svakodnevne probleme i pokušavali u sreći rposlaviti ovaj muslimanski praznik.

Povjerenik za pomoć izbjeglicama i repatrijaciji Bangladeša Shah Rezwan Hayat rekao je da je njihovo osoblje naporno radilo kako bi ovaj Bajram bio ugodan za Rohingya, posebno na udaljenom ostrvu.

"Postoje čak i porodice sa po 12 članova, a mi smo osigurali 12 kilograma mesa za takvu jednu porodicu. Za njih je to zaista bilo čudo", rekao je Hayat.

- U planu poljoprivredni projekti za Rohingye -

Kako je kazao, rade na tome da osiguraju uslove da se izbjeglice bave poljoprivredom i stvore bolje uslove za život.

"Tamo ćemo također pokrenuti nove ribolovne projekte i nadam se da dobar broj Rohingya može biti uključen u te projekte", rekao je Hayat.

Dodao je da se vlada Bangladeša trudi da aktivno sarađuje s raznim međunarodnim platformama za održivu repatrijaciju Rohingye u zemlju porijekla.

U Arakanu, u Mijanmaru 2012. godine došlo je do sukoba budista i muslimana. Stradalo je nekoliko hiljada ljudi, većinom muslimana, a zapaljeno je na stotine objekata.

Događaji koji su dramu arakanskih muslimana stavili u žižu svjetske javnosti dogodili su se 25. augusta 2017.

Pod plaštom borbe protiv militantnih napada na policijske punktove, mijanmarska vojska i budistički militanti su tog dana krenuli u brutalne napade na arakanske muslimane.

Podaci Ujedinjenih nacija (UN) pokazuju kako je od augusta 2017. iz Arakana u Bangladeš izbjeglo više od 900.000 ljudi.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın