Piše: Mustafa Talha Ozturk

Autor je urednik vijesti za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru pri agenciji Anadolu

ISTANBUL (AA) - Tri decenije nakon najstrašnijeg zločina u Evropi od Drugog svjetskog rata, Srebrenica ostaje snažan simbol načina na koji su geopolitički interesi i selektivna pravda preoblikovali putanju Balkana. Dok civili u Gazi i dalje pate, a Hag se priprema za podizanje optužnica protiv izraelskog vodstva, šutnja Zapada o Srebrenici i politikama koje su izazvale ratove u Jugoslaviji i dalje baca dugu sjenku na Evropu. Trideset godina nakon masakra više od 8.000 bošnjačkih muslimanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici, mnoga pitanja o ulozi Zapada u raspadu Jugoslavije i selektivnoj pravdi koja je uslijedila ostaju bez odgovora.

Ove godine Bosna je ukopala još sedam žrtava, uzrasta od 19 do 67 godina, uključujući i jednu ženu, u Memorijalnom mezarju u Potočarima 11. jula. Svake godine, novoidentifikovane žrtve bivaju ukopane na godišnjicu genocida. U Tuzli, u okviru projekta identifikacije, čuvaju se posmrtni ostaci još devet identifikovanih žrtava koje čekaju saglasnost porodice za ukop, dok je DNK analizom identifikovano još 45 žrtava čiji se ukop odgađa zbog nepotpunih ostataka i potrebe potvrde od porodica.

- Kako je Zapad oblikovao sukob -

Početkom 1990-ih, zapadna politika ubrzala je raspad Jugoslavije, ubrzano uvodeći Sloveniju i Hrvatsku u EU i NATO uz podršku Vatikana i zapadnih prijestolnica. Iako su ovi potezi predstavljani kao podrška demokratiji, u stvarnosti su bili vođeni vjerskim i kulturnim afinitetima, tretirajući katoličke Sloveniju i Hrvatsku kao "prirodne" dijelove post-hladnoratovske Evrope. U međuvremenu, Bosna i Hercegovina, raznolika republika sa značajnom muslimanskom populacijomm ostavljena je izložena suprotstavljenim interesima, što je dodatno produbilo etničke i vjerske podjele.

Zapadne intervencije često su pojačavale ove podjele, učvršćujući percepciju, posebno među lokalnim zajednicama, da su muslimani i pravoslavci vječiti rivali, ostavljajući Bošnjake i Srbe u sukobu, dok je obećanje stabilne, evropske budućnosti ostajalo daleko.

- Selektivna pravda Haškog tribunala -

Godinama je Hag bio predstavljen kao središte međunarodne pravde, procesuirajući slučajeve od Ruande do Gaze. Ipak, u julu 1995. holandski vojnici pod zastavom UN-a napustili su "zaštićenu zonu" Srebrenice, omogućivši snagama bosanskih Srba da izvrše masakr nad hiljadama. Bio je to oštar primjer dvostrukih standarda Zapada, gdje su ideali ljudskih prava žrtvovani zbog geopolitičkih kalkulacija, izdajući one koje su obećali zaštititi. Naslijeđe Srebrenice nije samo masakr, već i način na koji međunarodna pravda često zavisi od moći i interesa, odlučujući ko će biti zaštićen, a ko prepušten smrti.

- Bernard-Henri Levy: Od Bosne do Ukrajine -

Francuski filozof Bernard-Henri Levy bio je glasan tokom rata u Bosni, pozivajući na vojnu intervenciju protiv srpskih snaga i lobirajući kod zapadnih prijestolnica da podrže nezavisnost Bosne. Njegov aktivizam nije stao u Bosni, zalagao se za intervenciju u Siriji u korist PYD/YPG-a, te u Ukrajini protiv Rusije. Dok je hvaljen kao borac za ljudska prava, Levyjevi angažmani takođe otkrivaju kako zapadni intelektualci često oblikuju sukobe pod moralnim plaštom, ostavljajući iza sebe neriješene posljedice.

- Šta smo naučili -

Zapad je Sloveniji i Hrvatskoj ponudio jasan put ka integraciji. Bosni i Srbiji nije. Srbija je to rano shvatila i nakon grešaka iz 1990-ih postala opreznija, dok je Bosna okrenula leđa svojim susjedima, polažući nade u evropske integracije, cilj koji i dalje ostaje neostvaren tri decenije kasnije. Danas, vanjska politika Bosne sugerira da je malo naučila iz vlastite historije. Dok i dalje sanja o pripadnosti Zapadu, izbjegava formalni dijalog sa susjednom Srbijom, zanemarujući potrebu za regionalnom saradnjom.

Bosni je potreban reset. Stabilna budućnost zahtijeva suočavanje s realnošću, rješavanje sporova sa susjedima kroz direktan dijalog i kompromis. Bez takvih napora, Bosna će ostati u stanju zastoja, stalno eksploatisana za strateške interese Zapada, dok Bošnjaci i Srbi ostaju zarobljeni u neriješenim sukobima.

- Zaključak: Lekcije Srebrenice -

Dok Bosna obilježava 30 godina od Srebrenice, regija i dalje stoji na raskrsnici. Dvostruki standardi Zapada i manipulacija vjerskim podjelama i dalje oblikuju Balkan, dok evropske integracije ostaju daleka iluzija. Budućnost Bosne neće se odlučivati u Briselu ili Hagu, već u Sarajevu, kroz obnovu povjerenja, kompromis i direktan dijalog sa susjedima.

Pragmatičan pristup Turske predstavlja model koji vrijedi razmotriti dok Bosna pokušava prevazići iluzije koje su je ostavile zavisnom i podijeljenom. Bez suočavanja s ovim realnostima, Bosna će nastaviti obilježavati vlastite tragedije, bez preduzimanja neophodnih koraka da se one više nikada ne ponove.

Isto tako, svijet će nastaviti obilježavati razaranje Gaze bez isporuke pravde, odgovornosti ili konkretnih rješenja. Kako rat u Gazi pod premijerom Benjaminom Netanyahuom i dalje traje, globalne institucije ponovo su pokazale vlastitu nemoć da spriječe ili zaustave masovno civilno stradanje, razotkrivajući kako selektivna pravda i geopolitički interesi prevladavaju nad univerzalnim vrijednostima koje te institucije navodno štite.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uređivačku politiku agencije Anadolu.