Njemačka vlada se konsultovala s Izraelom i zajednički odlučili o tome šta će biti otkriveno prije nego što je prošlog aprila predstavila svoju odbranu na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u slučaju koji je pokrenula Nikaragva optužujući Njemačku za "podržavanje genocida Izraela u Gazi".

Prema izvještaju časopisa "Stern", prepiska njemačkog Ministarstva odbrane pokazuje da su se konsultacije s Izraelom održale prije njemačke odbrane na ICJ-u.

Prema izvještaju, njemački predstavnik je obavijestio Sud da Izrael nije primio nikakvo borbeno oružje iz zaliha njemačke vojske 2023. godine. Međutim, dokumenti dobijeni od Ministarstva odbrane otvaraju pitanja o tome da li je ova izjava bila potpuna.

Tokom saslušanja 8. aprila 2024. godine, predstavnik Nikaragve kritikovao je isporuku 10.000 jedinica precizne municije kalibra 120 milimetara za izraelske tenkove iz zaliha njemačke vojske na zahtjev Izraela.

Njemački predstavnik je navodno potvrdio ovaj zahtjev, ali je rekao da je njegova isporuka Izraelu još uvijek u fazi preispitivanja.

U izvještaju se navodi da je predstavnik Njemačke rekao Sudu da je "njemačka vojska Izraelu obezbijedila samo zalihe medicinske pomoći i kacige".

Iako bi ovo moglo sugerirati da Izraelu nije isporučeno oružje ili municija iz zaliha njemačke vojske 2023. godine, "Stern" i "Drop Site" su izvijestili da dokumenti u njihovom posjedu bacaju sumnju na tu tvrdnju.

Izvještaj također otkriva da je njemačka vlada, barem djelimično, koordinirala s Izraelom o tome koje će informacije biti otkrivene na sudu.

U izvještaju se navodi izjava koju je Ministarstvo odbrane podnijelo Upravnom sudu u Kelnu 29. januara 2025. godine, u kojoj se potvrđuje da je „u konsultaciji s relevantnom državom (Izraelom), njemačka vlada odlučila da tokom saslušanja u Hagu otkrije detalje koji prevazilaze one sadržane u izvještaju o izvozu oružja“.

Izvještaj ukazuje da se to odnosilo na zalihe medicinske pomoći i kacige koje su obezbijeđene iz zaliha njemačke vojske, uz napomenu da polugodišnji izvještaj o izvozu oružja ne uključuje detaljne informacije o oružju i opremi obezbijeđenoj iz tih rezervi.

Ministarstvo odbrane je navodno tvrdilo da se podaci o oružju i opremi obezbijeđenoj iz vojnih zaliha ne mogu otkriti iz razloga povjerljivosti, upozoravajući da bi to „značajno narušilo povjerenje između Njemačke i Izraela“.

Evropski centar za ustavna i ljudska prava (ECCHR) rekao je Sternu da je njemačka politika informisanja problematična, kritikujući otkrivanje detalja Međunarodnom sudu pravde samo uz odobrenje Izraela.

Organizacija je saopštila da to otvara mogućnost da su možda postojale i druge zalihe koje nisu spomenute u zvaničnim izjavama.

ECCHR je naglasio da je međunarodnom sudu možda dostavljena samo informacija koju je odobrio Izrael.

- Slučaj Nikaragve protiv Njemačke -

Nikaragva je podnijela tužbu protiv Njemačke Međunarodnom sudu pravde 1. marta 2024. godine, optužujući Berlin za olakšavanje genocida pružanjem političke, finansijske i vojne podrške Izraelu.

Tokom saslušanja u aprilu 2024. godine, Nikaragva je tvrdila da je Njemačka drugi najveći dobavljač oružja Izraelu i da je nemoguće da Berlin ne zna da se ova municija koristi u onome što je opisao kao genocid u Gazi.

Nikaragva je također napomenula da je Njemačka smanjila pomoć Palestincima dok je nastavila snabdijevati Izrael tenkovskim granatama, komponentama dronova i pomorskom municijom.

Njemačka je odbacila optužbe da podržava genocid, insistirajući da je njen izvoz oružja u skladu s međunarodnim pravom i da je podložan strogim procedurama licenciranja.

ICJ je presudio da "nema hitnosti koja zahtijeva uvođenje privremenih mjera", ali je napomenuo da su civili u Gazi široko i dugotrajno lišeni hrane i drugih osnovnih potrepština.

Sud je naglasio da „države koje snabdijevaju oružjem regiju u kojoj se vrši genocid ili drugi ratni zločini mogu riskirati da budu odgovorne“ za te zločine.

Nakon što je ICJ odbacio zahtjev Nikaragve za privremene mjere, slučaj se nastavlja dok sud ispituje suštinske tvrdnje Nikaragve prije donošenja konačne presude.